Logo

Dvorana katehetskog centra u župi sv. Stjepana na Čerinu bila je pretijesna da primi sve one koji su u srijedu navečer, 19. rujna, željeli nazočiti književnoj manifestaciji »Susreti pod hrastom« koja je ove godine posvećena pisanoj riječi hercegovačkog franjevca i književnika fra Miljenka Stojića.

Na samom početku ovogodišnjih Susreta nazočnima se obratio čerinski župnik fra Dario Dodig. Govoreći o pjesnicima koji su djelovali ili rođeni na Čerinu – fra Umbertu Lončaru, fra Stanku Vasilju, fra Ratimiru Kordiću i Božidaru Kaćunku, Dodig je posebno istakao dva imena – fra Janka Bubala, jednog od najsnažnijih hrvatskih književnika druge polovice 20. stoljeća, i fra Miljenka Stojića.

Biranim riječima o Stojićevom književnom djelu govorili su i ostali predstavljači, ističući kako su hrvatski narod i vjera u Boga dva temeljna načela na kojima počiva ukupna Stojićeva pisana riječ.

Dr. Šimun Musa je tako nazočnima prezentirao stručnu elaboraciju ukupnog Stojićevog pjesničkog opusa.

"Fra Miljenkova je poezija motivirana blizinom, dakle ljubavlju, prijateljstvom i domovinskim motivom, prije svega. On uvijek polazi od zemnosti , ali je uvijek zagledan u onozemnost, zapravo u apsolutnu vječnost. Na tim relacijama, od zbiljskoga do metafizičkoga, giba se njegova tematika, njegova riječ, sa okrenutošću vječnosti, što je, zapravo, njegovo počelo, ali i kraj njegove poezije. Zapravo, on poezijom, na jedan transformiram umjetnički i poetski ganutljiv način, ostvaruje preobrazbu iz običnoga ljudskoga u ono što dobiva pečat trajnosti – rekao je prof. dr. Šimun Musa.

O ostalim segmentima Stojićevog iznimno širokog književnog opusa, uključujući religijsku i pisanu riječ za najmanje uzraste, govorili su Zdravko Kordić, Marina Kljajo Radić i Krešimir Šego, koji je ujedno i predsjednik organizacijskog odbora.

>>Čerin: Ovogodišnji Susreti pod hrastom posvećeni književnom djelu fra Miljenka Stojića

"Zbiljska događanja  i svijet u kojem jesmo, umjetnički oblikovani u pjesništvu Miljenka Stojić, tematska su prevaga ovoga plodnoga pisca. Kroz svoje pjesništvo autor snažno proživljava društvene i povijesne okolnosti i bremenitost vremena u kojem živi hrvatski narod... Tematski obzor Miljenka Stojića je domoljublje – ljubav prema Hercegovini i Hrvatskoj. Ta je ljubav jača, što je ugroženost pjesnikove domovine veća", kazala je Marina Kljajo-Radić, predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.

Kroničar i kritik društvenih gibanja

Ovom prigodom bilo je riječi i o Stojićevoj novoj knjizi. Riječ je o knjizi »Halo, ovdje Herceg Bosna«, koja je u biti zbir Stojićevih kolumni objavljenih na portalu hrsvijet.net, o kojoj je govorio Ivan Zlopaša, član Uredničkog vijeća ovog portala i urednik knjige.

»Kolumne Miljenka Stojića, objavljene na portalu hrsvijet.net, svojevrstan su ljetopis jednoga vremena. Sugerirajući kroz sam naslov područje temeljnog zanimanja autor ne staje na tome, nego se bavi raščlambom unutarnjih i vanjskih silnica koje ugrožavaju samu bit, ali i fizički opstanak središta oko koga se njegove misli vrte«, kazao je Zlopaša.

Naglašavajući, pak, posebnosti Stojićevih (p)ogleda Zlopaša je istakao sljedeće. »Ne robujući klišejima i međama nametnutim raznim otomansko-venecijansko-austrijskim mirovnim ugovorima, kao niti odlukama AVNOJ-a i Daytona, autor nam pokušava pojasniti većinu procesa kojima smo izloženi. Pri tome, njegov stil nije analitički hladan, niti je novinarski opor. Unoseći u svaku iznesenu misao određenu dozu svog nemalog pjesničkog dara, autor nas navodi na čitanje između redova, kako vlastitih misli, tako i procesa kojima nas određena središta moći svakodnevno izlažu…«, zaključio je Zlopaša.

Tijekom svog izlaganja osvrnuo se i na Stojićev istraživački rad, odnosno njegovo djelovanje kao vicepostulatora postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. »Prikupljajući dokaze o brutalnim zločinima Titove KPJ i njezinih oružanih formacija kakve su partizanske postrojbe OZN-a i KNOJ, fra Miljenko zapravo prikuplja dokaze o zločinima počinjenim iz mržnje prema vjeri, što je temeljni preduvjet da bi netko od pobijenih hercegovačkih franjevaca u dogledno vrijeme bio proglašen blaženikom«, kazao je Zlopaša.

Fra Janko Bubalo kao uzor i poticaj

Na samom kraju nazočnima se obratio i fra Miljenko Stojić ističući kako je upravo fra Janko Bubalo na njega imao presudan utjecaj. »Stvaralaštvo fra Janka Bubala bilo mi je snažan poticaj u pokušaju književnog rada. Čitao sam ga kao srednjoškolac, uređivao srednjoškolske novine i sanjao da jednoga dana i ja izdam svoju prvu knjigu pjesama«, kazao je fra Miljenko Stojić. Zahvaljujući organizatorima, gostima, predstavljačima i predstavnicima medija, fra Miljenko se osvrnuo i na temeljne razloge svoga pisanja. »Na ovim našim prostorima obitava hrvatski čovjek, govori svoj hrvatski jezik i stvara svoju hrvatsku povijest. To nije prijetnja drugome, nego kamenčić za mozaik zajedničkoga življenja. Ovakve i slične misli ugrađivao sam i ugrađujem u svoje pisanje. Mislim da ne griješim i želio bih da svi zajedno doprinesemo da živimo u miru znajući tko smo«, zaključio je Stojić.

U »Susretima pod hrastom« sudjelovali su i učenici Glazbene osnovne škole »Brotnjo«, a odabrane Stojićeve pjesme čitala je Tina Laco, koja je i vodila program.

Među nazočnima je bio i veći broj uzvanika iz javnog života kao što su: zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, općinski načelnik Čitluka Ivo Jerkić te predsjednik Općinskog vijeća Marin Radišić.

Prije književne večeri održana je i suslavljena sv. misa koju je predvodio fra Dario Dodig, župnik župe Sv. Stjepana na Čerinu s desetak nazočnih svećenika.

Organizatori ove književne večeri su Župa sv. Stjepana na Čerinu, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne i Matica Hrvatska Čitluk, a medijski pokrovitelji su portali hrsvijet.net, miljenko.info te Radiopostaja »Mir« Međugorje.

Slijedeće godine na Čerinu će se održati tematska večer posvećena pisanoj riječi fra Janka Bubala, u čiju su čast »Susreti pod hrastom« i utemeljeni, a izravni povod će biti stota obljetnica njegova rođenja.

 

Tekst: Marin Jurković

Foto: Marijan Sivrić i Mile Pavlović

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.