Javna tribina o položaju Hrvata u Sarajevu: 'Moramo bez ustezanja iznositi svoje stavove'
"Održivost i opstanak Hrvata u Sarajevu kroz ekonomsku opstojnost" bila je tema javne tribine održane u subotu, 15.03.2014. godine u prostorijama Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije na Stupu u Sarajevu. Organizatori tribine, kojoj je nazočilo oko dvjestotinjak sarajevskih Hrvata, bili su Caritas Vrhbosanske nadbiskupije i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HV HB Sarajevske županije.
Ovaj događaj, prvi ovakve vrste koji je na jednom mjestu spojio Crkvu, znanstvene radnike, političare i braniteljsku populaciju, bio je prilika da sarajevski Hrvati i katolici otvoreno progovore o problemima koji ih tište i otvore pitanja za koja će rješenja u budućnosti trebati iznaći njihovi politički predstavnici.
Skupu su se obratili: veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predsjednik Vrhbosanskog županijskog odbora HDZ BiH Sarajevo Anton Rill, predsjednik HDZ 1990. Sarajevske županije Dražen Gagulić, predsjednik Županijskog odbora Hrvatskog narodnog saveza Sarajevo Dalibor Stanić, prof.dr. Stijepo Andrijić ispred Hrvatskog društva za znanost i umjetnost BiH, savjetnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Drago Bilandžija, dr. Nino Raspudić, dr. Dejan Vanjek, predsjednik Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) Sarajevo don Ante Jelić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije prof.dr. don Mirko Šimić te predsjednik Koordinacije Udruga HVO-a Grada-Kantona Sarajevo Zdenko Marković i predsjednik Hrvatske brigade: "Kralj Tvrtko" Novi Grad Sarajevo Darko Bodul. U ime ravnatelja KŠC Sarajevo Ivice Mrše, skupu se obratio profesor povijesti u ovoj školi Leo Valenta.
Zajedničko djelovanje
Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio podsjetio je na ustavnu obvezu Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH te istaknuo da strateški cilj Republike Hrvatske jeste prosperitetna, stabilna i europska BiH. "Institucionalna jednakopravnost hrvatskog naroda ključno je pitanje, a probleme u BiH moguće je riješiti kroz proces euroatlantskih integracija", kazao je Del Vechio.
U svom obraćanju, predsjednik Vrhbosanskog županijskog odbora HDZ BiH Sarajevo Anton Rill naglasio je da je nedopustivo da se hrvatske političke stranke međusobno natječu u sredinama gdje su Hrvati u manjini, a da nitko ne pređe izborni prag. "Nužno je ostvariti jedinstvo na lokalnoj razini, odabrati zajednički smjer i u tom pravcu djelovati. Moramo se izboriti za prava i kvalitet ljudi i biti sposobni sami odrediti naše prioritete ovdje i za njih se zalagati. Bez povjerenja i jedinstva na ovim prostorima ne možemo ništa napraviti", rekao je Rill zaključivši da zajedničko djelovanje podrazumijeva zajedničko zastupanje proklamiranih načela Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.
On je istaknuo da je HDZ BiH moderna europska stranka, pridružena članica Europske pučke stranke (EPP) koja, kao stranka koja je osvojila preko 60% glasova hrvatskog naroda u BiH, ima i najveću odgovornost.
Nadilaženje egoizma
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić naglasio je da razvoja gospodarstva nema bez stabilne politike. Kako je kazao, vođe i predstavnici hrvatskog naroda u BiH uvijek na umu trebaju imati njegov opstanak i raditi sve da on ovdje ostane.
"Mi smo ovdje kod kuće. Mi ovdje nismo došlje. Ovdje su naši korjeni i mi imamo puno pravo iznositi svoje stavove", istaknuo je kardinal Puljić.
Kardinal je ovom prilikom pozvao na solidarnost.
"Ratne rane stvorile su čudnu klimu. Stvorile su nervozu, netrpeljivost, sebičnost. Rat nas je toliko podijelio da ne vidimo šta se dešava preko plota. Svi smo se razbolili od kuknjave. Potrebno je da razvijamo i gradimo samopouzdanje, da širimo duh solidarnosti, da ne budemo samo ljudi koji nad sobom plaču. Potrebno je nadići egoizam. Treba vjerovati u male korake i treba imati hrabrosti nadmudrivati se", zaključio je kardinal Puljić.
Problem lažne reprezentativnosti
Mostarac dr. Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i politički analitičar podcrtao je da opstanak Hrvata u Sarajevu znači njihov opstanak kao pripadnika konstitutivnog, suverenog naroda, koji ima samopoštovanje i koji se tu osjeća kao u svom gradu. Poentirajući da skupu nisu nazočili ni Željko Komšić kao "hrvatski član" Predsjedništva BiH, ni Živko Budimir kao predsjednik FBiH niti Ivo Komšić kao gradonačelnik Sarajeva, Raspudić je podsjetio na problem lažne reprezentativnosti, Hrvata marioneta u rukama bošnjačke politike te zaključio da danas u BiH postoje dva entiteta-bošnjački i srpski. Raspudić, međutim, smatra da postoje razlozi za optimizam.
"Tu je uloga Republike Hrvatske koja ima ne samo ustavnu nego i, kao supotpisnik Dejtonskog sporazuma, pravnu obvezu prema Hrvatima u BiH. Došlo je do sazrijevanja političke scene u Republici Hrvatskoj te je danas hrvatsko pitanje u BiH jedina točka oko koje su u RH suglasni i opozicija i pozicija", kazao je Raspudić.
Izgradnja Hrvatskog studentskog doma u Sarajevu
Predsjednik HKDD Sarajevo don Anto Jelić kazao je da će Hrvatski studentski dom, koga gradi HKDD, doprinijeti da Hrvati dolaze u Sarajevo i u njemu ostaju.
Ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije prof.dr. don Mirko Šimić predstavio je projekte Caritasa u Sarajevu i šire. "Putem pučke kuhinje i "jela na kotačima", kroz jedan topli obrok dnevno koji se dostavlja na više punktova u Sarajevu i Zenici, pomažemo sve osobe u potrebi. U sklopu Caritasa je i dječji vrtić:"Sveta obitelj" na Stupu u Sarajevu, savjetovalište za žene, kreativna radionica te kuća za studentice slabijeg materijalnog stanja na Bistriku u Sarajevu. U našem voćnjaku na Stupu zasađeno je 90 voćaka kojima, u dogovoru sa roditeljima, obradujemo djecu iz vrtića, ali i korisnike pučke kuhinje. Pružamo pomoć kroz podjelu odjevnih predmeta, ogrjeva i invalidskih kolica.", rekao je don Šimić dodavši da Caritas u narednih godinu dana planira otvoriti dječji vrtić u Zenici te starački dom u Kiseljaku.
Ispred Katoličkog školskog centra u Sarajevu, skupu se obratio profesor povijesti u ovoj školi Leo Valenta ističući da su katoličke škole u BiH odgovor svima onima koji bi dijelili nedjeljivo, ali i brisali svaku različitost bez koje se, kako je kazao, ne može ostajati ovdje.
On je naglasio da katoličke škole u BiH nisu vjerske škole.
"U nazivu tih škola stoji-"škole za Europu". To su multietničke i multikonfesionalne škole, a jedna trećina učenika u njima nisu ni Hrvati ni katolici. Od 1994. godine u sastavu katoličkih škola za Europu djeluje sedam Centara-u Sarajevu, Travniku, Zenici, Tuzli i Žepču. Samo u KŠC Sarajevo do danas je maturiralo blizu 2000 učenika", kazao je Valenta.
M.M.