Logo

Dva desetljeća nakon krvavog raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u zemljama koje su nastale njenim raspadom  još ima onih koji za sebe kažu da su Jugosloveni, no jako ih je malo, tvrdi njemački Deutsche Welle (DW)

Naime, njemački  se list bavio istraživivanjima "ima li još uvijek Jugoslovena u tri nekadašnje središnje republike bivše SFRJ - Hrvatskoj, BiH i Srbiji", - očito nimalo slučajno. Prema rezultatima tog istraživanja u ove tri danas neovisne države postoji određen broj ljudi koji iznimno žali za nekadašnjom državom. Neki to otvoreno priznaju ali je puno veći broj onih koji iz raznoraznih razloga vlastitu emotivnu povezanost s tom nekadašnjom "tamnicom naroda" žele prikriti.

Jedna od anketiranih u ovom istraživanju, Maja Rogić, Novosađanka, rođena godinu prije smrti Josipa Broza Tita, za sebe tvrdi da je Jugoslovenka.

Ni Goranu Behmenu iz Sarajeva nije bitna nacionalna pripadnost.

-"Ako me pitate o mom nacionalnom izjašnjavanju, onda ću vam reći da se izjašnjavam onako kako se osjećam, a osjećam da sam Južni Slaven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, i tako dalje", istakao je Behmen, koji je u današnjoj BIH očito pronašao zamjenu za nekadašnju državu "bratstva i jedinstva".

Biljana Kasić, profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, smatra da je ideja jugoslovenstva danas manje-više mrtva.

-"Razlozi su, prije svega, u nacionalnim, preciznije u nacionalističkim projektima, koji su dijelom doveli do rušenja jugoslovenske zajednice", kazala je nostalgično zagrepčanka Biljana Kasić.

Stavove Biljane Kasić ne dijeli Aleksej Kišjuhas, sociolog sa novosadskog Filozofskog fakulteta. On još uvijek vjeruje kako se ideja jugoslovenstva može oživjeti.

Eto, očito je da ideja međusobnog povezivanja "pokidanih niti" koju propagiraju Ivo Josipović i Boris Tadić, a kojoj se želi pridodati i Zlatko Lagumdžija, očito ima zagovornika, što potvrđuje i ovo istraživanje.

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.