ISTAKNUTE VIJESTI

U organizaciji splitske podružnice HMI, 24. i 25. studenoga u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, organizirani su Dani Ekvadora. Predavanje o Hrvatima u Ekvadoru održala je voditeljica Matičina ureda, a potom je misionarka Drina Ćavar pričala o svom dvogodišnjem boravku u toj južnoameričkoj zemlji. Oba izlaganja bila su popraćena brojnim fotografijama, a u jednoj vitrini bili su izloženi predmeti iz Ekvadora. Domjenak je, prema originalnim receptima, priredila Turističko-ugostiteljska škola. Drugoga dana manifestacije Splićanke su imale prilike probati ekvadorsku kozmetiku, maske za lice i kreme Case Barukčić, a na kraju je prikazan cjelovečernji film ''Que tan lejos?'' (''Kako tamo daleko?'').


Naseljavajući Južnu Ameriku, Hrvati su krajem 19. stoljeća došli i u Ekvador. Najprije su naselili pokrajinu Manabi, koja je smještena uz ocean i gradove Bahia de Caraquez i Mantu, te Guayaquil u pokrajini Guayas. Tamo i danas žive, a najmanje ih ima u glavnom gradu Quitu.


O Hrvatima u Ekvadoru nemamo puno podataka. Prema izvješću Iseljeničkog komesarijata iz 1938. godine, u Ecuadoru je živjelo svega stotinjak Hrvata. Do danas se taj broj popeo na 4.000. Dio tamošnjih Hrvata potječe s otoka srednje Dalmacije, kao npr. Pečarević, Tramontana i Marić s otoka Visa, Peribonio s Hvara ili Kusanović i Radić s otoka Brača. Dio ih je došao iz Konavala, poput obitelji Ćurlica, Kravarović, Knežević, Savinović i Uskoković. Neki potječu iz unutrašnjosti Dalmacije poput obitelji Buljubašić iz Župe kraj Imotskog ili Barukčić iz Bosne.


Hrvati su se u početku bavili trgovinom. Krajem 19. stoljeća privukla ih je potraga za palmom iz koje se dobivala biljna bjelokost (tagua - sjemenke koštane palme). Između dva rata doseljavanje je vezano uz proizvodnju banana, čime su se mahom bavili Višani, Hvarani i Dubrovčani. Ekvador je od 1956. godine postao najvećim izvoznikom banana na svijetu. Danas, već ustaljenim putem, banane iz Ekvadora stižu u luku Rijeka. Nakon II. svjetskog rata više Hrvata privukao je susjedni Peru.


Veliki izvoznici ekvadorske tune su članovi splitske obitelji Miletić, koji su i u Splitu počeli kupovati nekretnine. Inženjer Jure Barukčić osnovao je 1961. godine tvrtku Cosmeticos Barukcic. Kasnije, radeći pod nazivom Casa Barukcic, proizvodila je kozmetiku, koju su od prirodnih sastojaka stvarale ekipe biologa, liječnika, ali i domorodaca istočnoga Ekvadora. Casa Barukcic započela je sa skromnom proizvodnjom prije 50 godina, da bi postala vodeća kozmetička tvrtka u državi i za svoje proizvode dobila brojna priznanja. Jure Barukčić je umro, a njegovo carstvo su naslijedile i unaprijedile njegove kćeri Ivka i Anđelka.
Ekvador je u siječnju 1970. godine posjetio i splitski ''Hajduk'' u sklopu turneje po srednjoj Americi. Tada su odigrane dvije utakmice u Quitu, s Splićani su svojom igrom toliko oduševili tamošnju publiku da je iste godine osnovan klub ''Hajduck-Quito''. Njegovi juniori su 1978. godine bili prvaci države, ali se klub s vremenom ugasio.


S obzirom na brojnost Hrvata u tromiljunskome Guayaquilu (dvostruko većem od glavnog grada Quita), ondje od 2. listopada 2004. godine postoji ''Ecuadorsko-hrvatsko društvo'', a radi se i na osnivanju Počasnog konzulata Republike Hrvatske. Za konzula je predložen mladi odvjetnik i vrlo aktivni član hrvatske zajednice Luis Aviles Uscocovich. Uskokovićeva obitelj s majčine strane potječe iz Mokošice. Njegov pradjed Gregorio Uskoković Šilje došao je u Ekvador 1884. godine, kao kapetan Austrougarske mornarice, sa sjedištem u Trstu. Bio je među pionirima u tada nepristupačnom i opasnom području.
Današnji Ekvador je republika s 22 pokrajine koja na sjeveru graniči s Kolumbijom, a na jugu s Peruom. Pripada joj i pacifički otok Galapagos. EKvador je dijelom smješten na Pacifiku, ima i planinski dio, te dio koji pripada Amazoniji, a sve to na teritoriju od oko 260.000 km2, što znači da je skoro 5 puta veći od Hrvatske. Povijesno, Ekvador su kao i Hrvatsku, napadali susjedi, pa je četiri puta bio u ratu s Peruom. Prema popisu iz 2000. godine, Ekvador ima 12.500.000 stanovnika.

matis.hr