Prvi podpredsjednik Vlade Radimir Čačić je prošlog tjedna vrlo vješto plasirao priču o "milenijskom projektu" Dubrovnik 2. Međutim, Čačić je tom prigodom prešutio činjenicu kako Republika Srpska samostalno raspolaže elektranama u koje je svojevremeno znatna sredstva uložila hrvatska Elektroprivreda. Također, Čačić je prešutio kako je ovim potpisom dao suglasnost i na izgradnju projekta "Gornji horizonti", kojim je predviđeno da se vode iz Gatačkog, Nevesinjskog i Dabarskog polja preusmjere prema Dubrovniku, što će, prema procjenama stručnjaka, dovesti do ekocida u dolini Neretve.

Bivši ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg upozorio je kako izgradnja hidroelektrane "Dubrovnik 2" ima i pozadinu koja je ostala prešućena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida.

>>Novi pritisci: Elektroprivreda RS-a tuži HEP zbog navodnog duga od nekoliko stotina milijuna

>>Srbija i Republika Srpska Hrvatskoj duguju struju za dvogodišnju potrošnju

Naime, činjenica koju se vješto prešućuje je ta da je za realizaciju ove investicije neophodno Republici Srpskoj dati i suglasnost za nastavak druge faze, za neretvansku dolinu kobnog projekta "Gornji horizonti", o čemu je Index već izvještavao. Šiljeg pojašnjava kako se ovim projektom u istočnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebišnjice, kako bi se ojačao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagrađenih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.

Šiljeg također pojašnjava kako bi time enormne količine voda koje se podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slivno područje Trebišnjice, i na koncu u novosagrađene akumulacije. Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.

"Posljedično bi se povećao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, što bi gotovo u cijelosti onemogućilo poljoprivrednu proizvodnju od Čapljine i Metkovića sve do ušća. Procjenjuje se kako će se realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje, što znači da će ozbiljno biti ugrožen biološki minimum rijeke, a time i onemogućen sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina ovog područja", objašnjava Šiljeg, uvaženi tehnolog za vode i hidrotehniku.

>>Slana voda bi mogla uništiti najveći dio obradivih površina u dolini Neretve

Već sada, realizacijom prve faze "Gornjih horizonata", odnosno izgradnje tunelsko kanalskih kompleksa kojima će se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poremećaja i u vodoopskrbnom sustavu jer je smanjena izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve, južno od Metkovića, upozorava Šiljeg. Malostonski zaljev, poznat po uzgoju školjkaša, također bi bio izravno ugrožen zbog nedostatka hranjivih tvari koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna gospodarska grana koja je imala veliki razvojni potencijal.

Paradoksalno je kako je nakon prošlotjednog banjalučkog dogovora, zadnja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bosanskohercegovački entitet, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je prema najavama prije dva tjedna trebala raspravljati o realizaciji "Gornjih horizonata". Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je izravno ugrožen i park prirode Hutovo Blato koji se nalazi na njenom teritoriju, najveće europsko stanište ptica čiji ekosustav u potpunosti ovisi o režimu protoka voda Neretve", napominje Šiljeg.

Pritom naglašava kako su razmjeri ekološke katastrofe koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekt kudikamo veći od potencijalnih, ali još uvijek jednoznačno nepotvrđenih štetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Međutim, medijski vješto potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slučajno ili ne zasjenila nepredvidive "Gornje horizonte", koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.

"Iako je u Banjaluci projekt izgradnje hidroelektrane 'Dubrovnik 2' ocijenjen kao jedan od 'najpotentnijih i najkvalitetnijih europskih energetskih projekata u omjeru uloženog i dobivenog', stručna javnost opravdano strahuje kako je ovaj put ulog za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije i neretvanske doline s obje strane granice - preveliki", zaključuje Šiljeg.

M.B.