Portugalski diplomat Jose Cutileiro okrivio je pred Haškim sudom nekadašnjeg bošnjačkog čelnika Aliju Izetbegovića zbog propasti mirovnog plana iz 1992. poznatog i kao Carington-Cutileirov plan.

“Kada se usporedi zemljovid koji je bila dodatak Izjavi o načelima i zemljovid koji je dio Daytonskog sporazuma iz studenog 1995. godine, vidi se da je, poslije tri i po godine ratovanja, rezultat skoro isti. Mnogi životi su mogli biti sačuvani”, kazao je Cutiliero, svjedočeći u dokaznom postupku obrane Radovana Karadžića.

>>Sulejman Tihić na konvenciji SDA: Washingtonski i Dejtonski sporazumi kočnica su napretku BiH

Dio izjave je i pismo veleposlanika Cutiliera magazinu “Ekonomist” u prosincu 1995. godine, gdje on kaže da su “Aliju Izetbegovića i njegove suradnike autsajderi sa strane, koji su vjerovali da znaju bolje, hrabrili da odbaci sporazum iz 1992. i bori se za unitarnu bosansku državu”.

U izjavi se opisuje tijek pregovora o uređenju BiH, čija je završna, šesta runda održana u Bruxellesu krajem ožujka 1992. Srbi, Hrvati i muslimani dogovorili su se tada da se BiH “sastoji od tri konstitutivne jedinice, a svaka od njih, kao i središnje tijelo, zalagala bi se za zašitu ljudskih prava i za zaštitu prava manjina”.

Sukladno Izjavi, Skupština BiH trebala se sastojati od Doma građana i Doma konstitutivnih jedinica, a za donošenje odluka bila bi potrebna većina.

Cutiliero je potvrdio da je ubrzo nakon postizanja sporazuma dobio informacije kako se Alija Izetbegović odriče svog potpisa. Muslimanska stana je u lipnju 1992. formalno odbacila sporazum, kazao je tadašnji predstavnik Europske zajednice.

U izjavi svjedoka dati su i izvodi iz bilješki američkog veleposlanika Herberta Okuna, bivšeg zamjenika specijalnog izaslanika UN za Balkan, u kojima se navodi kako je “Cutiliero prestao vjerovati Izetbegoviću”, jer ga smatra “prepredenjakom koji laže”, i ” jedno govori u javnosti, a drugo privatno “.

>>Herceg-Bosna - Od Zajednice do Federalne jedinice (Video)

Naveo je da Europljani nisu htjeli promjenu granica, ali da Srbi i Hrvati, za razliku od muslimana, nisu bili zainteresirani za BiH kao unitarnu državu, pri čemu je istaknuo kako su se "problemi u BiH mogli naslutiti odmah nakon proglašenja nevisnosti Republike Hrvatske".

"Po proglašenju neovisnosti Hrvatske mnogima bilo jasno da će doći do problema u BiH", rekao je Cutuiljero, dodavši kako “Srbi nisu htjeli nezavisnu Bosnu, Hrvati su htjeli da pripoje dio Bosne, a muslimani su mislili da mogu ostvariti jedinstvenu državu”.

>>Razgovor s Vladimirom Šoljićem: Da nije bilo hrvatskog otpora BiH bi već 1992 'šaptom pala'

Cutiliero je svjedočio na temelju obvezujućeg naloga Haškog suda, pošto nije htio dati iskaz dragovoljno, jer vjeruje kako bi obveza za pojavljivanje pregovarača u svojstvu svjedoka mogla ugroziti njihovu poziciju u nekim budućim sukobima.

Suci su taj stav odbacili, navodeći da su mnogi drugi međunarodni pregovarači već svjedočili pred Haškim sudom.

Tijekom svjedočenja u sudnici su bila dva predstavnika Vlade Portugala.

M.M.