Slobodni zidari se nisu voljeli isticati i javno istupati, ali neosporno su utjecali na važne političke događaje na ovim prostorima. Jedan od najvažnijih prijeratnih događaja bilo je stvaranje Banovine Hrvatske iz 1939., a kada sam pomnije analizirao, uočio sam da su sporazum dogovorila po trojica hrvatskih i srpskih političara, koji su ujedno bili pripadnici slobodnozidarskih loža. Tako sam otkrio neke zanimljive podatke o slobodnom zidarstvu, koji su nepoznati i stručnjacima u ovom području”, kazao je za Jutarnji list Branko Šömen, autor trilogije “Mudrost, Snaga, Ljepota” - koji na 800 stranica izlazi u izdavačkoj kući Profil i opisuje masonske utjecaje na političke procese.

Ovaj poznati slovenski književnik, scenarist i novinar, koji od 1983. živi u Zagrebu, također je slobodni zidar od 1990. a tvrdi kako Josip Broz nije bio mason.

“ Tito, Krleža i Velebit nisu bili slobodni zidari, ali je bio Moša Pijade. Kako se Velebit stalno družio sa slobodnim zidarima, Tito je izabrao baš Velebita i poslao ga kao izaslanika NOB-a u Veliku Britaniju, koja je kolijevka slobodnog zidarstva. S druge strane, Moša Pijade je pod pseudonimom ušao među slobodne zidare, a kasnije godinama bio blizak Titov suradnik”, pojašnjava Branko Šömen.

Kada je Krleža u pitanju, Šomen tvrdi da niti on unatoč druženju s masonima nije pripadao tim krugovima.

-Krleža je među prijatelje ubrajao Julija Benešića, člana Lože Libertas. Krležin prijatelj bio je pjesnik Gustav Krklec, član Lože Šumadija, a kada se 1922. preselio u Beograd, ušao je u Ložu Preporođaj, navodi Šomen

U tekstu se masonstvo definira kao nekakva nadreligija. "Slobodni zidari propovijedaju da treba vjerovati u Velikog graditelja svih svjetova, što je - prema ovakvom shvaćanju - puno više od pojma Boga, kao što propovijedaju kršćanstvo, islam ili judaizam.", kaže se u tekstu objavljenom u Jutarnjem listu.

Hrvatska na udaru masona

Nadalje, autor tvrdi da su u dominantno katoličkoj Hrvatskoj, ovakva razmišljanja nailazila na snažne otpore iz crkvenih krugova.

"Dodatni sukob rasplamsale su duboke svjetonazorske razlike, primjerice, pred početak Drugog svjetskog rata osnovna načela zagrebačke Lože Maksimilijan Vrhovac nabrajala su “uvođenje civilnog braka, ukidanje celibata, slobodnu školu, slobodu misli i savjesti, ukinuće crkvenih redova i da hrvatska politika može biti isključivo slavenska politika...”, navodi se u tekstu.

Kad se tadašnji zahtjevi masonske lože Maksimilijan Vrhovec usporede sa stavovima koje zagovaraju određeni neoliberalni krugovi bliski aktualnoj vlasti nedvojbeno se nameće zaključak da je riječ o masonskom projektu.

Zbog kazanog očito je zbog čega je Crkva odlučno ustala od pokušaja nametanja masonskog sustava vrijednosti.

R.H.