Ustavni sud Federacije BiH obustavio je danas postupak ocjene ustavnosti odluka o izboru rukovodstva Doma naroda Parlamenta FBiH i predsjednika i potpredsjednika FBiH. Iz suda su priopćili da je postupak obustavljen s obzirom da je Borjana Krišto, dosadašanja predsjednica FBiH, povukla svoj zahtjev za donošenjem odluke o ustavnosti , a isto je učinio i  Vjekoslav Bevanda.

Vrijeme političko pravnog manevra prošlo - Odluka SIP-a postala pravosnažna

Međutim, u čitavoj ovoje strci i situaciji povuci-potegni prošlo je zakonom predviđeno vrijeme na ulaganje žalbi na odluku  Središnjeg izbornog povjerenstva od 24. ožujka, kojom je utvrđeno da konstituirajuća sjednica Doma naroda Federacije BiH i  izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije nisu provedeni u skladu s Izbornim zakonom BiH a kojom je poništen spomenuti izbor i stvari vraćene na početak.

Sudeći prema informacijama iz Vrhovog suda BiH, koji je u ovom slučaju jedini nadležan, ni jedna žalba na spomenutu odluku SIP-a nije pristigla, što znači da je ova odluka SIP-a postala pravosnažna.

Tako se ispostavilo da su podizanja i povlačenja  tužbi Ustavnom sudu BiH bila iznimno dobar pravno-politički manevar kojim je priča oko ulaganja žalbi na odluku SIP-a odvedena na potpuno krivu stranu, na što su nasjeli suradnici Zlatka Lagumdžije ali i sam Valentin Inzko.

Odluka SIP-a je sad pravosnažna i nema više nikakvih pravnih mogućnosti za žalbu. Međutim, hoće li ona biti primijenjena ne ovisi o državnim tijelima nego o političkoj volji Ureda Visokog predstavnika koji je prije nekoliko dana donio odluku o privremenoj suspenziji ove odluke SIP-a..

Sad je ponovo Inzko na potezu. Ukoliko želi i praktično pokazati da mu je stalo do pravne države ukinut će mjeru privremene suspenzije i proces vratiti u okvire institucija BiH, ustava i zakona.

Postupci Inzka su američki ustupak Turskoj

Većina analitičara tvrdi kako je ključnu ulogu u donošenju  mjere privremene suspenzije imao američki veleposlanik u Sarajevu Patrick Moon, koji je vršeći pritisak na Inzka, na zahtjev svoje administracije, zapravo pogodovao stalnim zahtjevima i uplitanjima službene Ankare u unutar-političku situaciju u BiH.

- Ovom odlukom Valentina Inzka kompenzirana je zapravo „rezerviranost“ Turske u slučaju oko događanja u Libiji. Turska vlada je još prošle godine najavila širenje interesa na prostor koji je ranije obuhvaćalo Osmanlijsko carstvo a ovaj velikobošnjački  projekt sa Zlatkom Lagumdžijom upravo je sastavni dio te imperijalne politike aktualnih vlasti u Ankari, smatraju analitičari.

S druge strane austrijski diplomata Valentin Inzko se javno deklarira kao katolik. Kao takav čest je gost kod  prvaka katoličke crkve u BiH, a u više navrata boravio je  i u  Međugorju.

Pitanje je što će narednih dana presuditi kod Inzka – pritisak američke i turske diplomacije i novčana  primanja od 50.000 eura ili možda privrženost pravdi i jednakosti te jednakosti svih ljudi pred Bogom, kako to nalaže i katolička crkva.

Ukoliko Inzko povuče svoju privremenu suspenziju Odluke SIP-a i dopusti institucijama pravne države da rade svoj posao onda će uistinu dokazati da je praktični katolik kome su pravda i jednakost temeljna životna načela. Međutim, ukoliko i dalje bude ustrajavao na nemoralnoj suspenziji ustavom i zakonom zajamčenih prava čitavog jednog naroda onda će pokazati da mu je plaća od 50.000 eura važnija od bilo kakvih vjerskih i moralnih normi.

Dakle, odabir između masonskog novca i pravde su osobni odabir Valentina Inzka o kome ovisi sudbina čitavog jednog naroda!?

Damir Šimić