Nekadašnja komesarka čete za vezu XI. dalmatinske brigade i visoka jugoslavenska dužnosnica Milka Planinc, predsjednica Saveznoga izvršnog vijeća sredinom osamdesetih, preminula je u Zagrebu u 86. godini.

Milka Malada, kasnije udana Planinc, rođena je u Drnišu 1924., a odrasla je u Splitu. U Drugome svjetskom ratu bila je pripadnica XI. dalmatinske udarne brigade, kasnije politička komesarka u četi za vezu te iste brigade, a iz rata je izišla s činom poručnice. Sudeći prema iskazima svjedoka Milka Malada-Planinc bila je izravni sudionik i očevidac niza krvavih partizanskih zločina na Širokom Brijegu, Drnišu, Kočevskom Rogu, Mariboru  i mnogim drugim mjestima.

U politiku se uključila na zagrebačkoj Trešnjevki i s položaja u gradskom sekretarijatu za kulturu dolazi do republičkog sekretarijata (ministarstva) prosvjete i do mjesta predsjednice Hrvatskog sabora (1967.-1971.).

Nakon sloma hrvatskog proljeća naglo se vinula u sam vrh tadašnje hrvatske politike. Tada je došla na čelo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske odakle, na prijedlog Josipa Vrhovca, daje uhititi Franju Tuđmana, Dražena Budišu, Šimu Đodana, Marka Veselicu, Vladu Gotovca, Hrvoja Šošića i druge aktere političkih događaja početkom sedamdesetih godina. Jedan od najbližih suradnika Milke Planinc bio je Ante Josipović, otac današnjeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.

U njenom premijerskom mandatu jugoslavenske  savezne vlasti potpuno su zabranile ili strogo ograničile uvoz najvećeg broja proizvoda široke potrošnje što je za rezultat imalo teške nestašice kave, ulja, šećera, deterdženata i brojnih drugih proizvoda. Ponestalo je automobilskih goriva pa je SIV uveo prodaju na bonove - koji su svakom vlasniku osobnog automobila omogućili da mjesečno kupi najviše 40 litara benzina ili dizela.

Ograničena je i sloboda putovanja u inozemstvo i to tako što su za svaki prijelaz državne granice građani SFRJ morali uplaćivati novčani depozit koji je progresivno rastao pri svakom slijedećem prelazu granice u istoj kalendarskoj godini. Iako rigorozne ove mjere spriječile su financijski kolaps jugoslavenske federacije i stabilizirali devizne rezerve zemlje na razini koja je krajem 80-ih omogućila posljednjem jugoslavenskom premijeru Anti Markoviću da proglasi konvertibilnost jugoslavenskog dinara.

Nakon što je 1986. SIV prepustila Branku Mikuliću, pretposljednjem premijeru bivše države, povukla se u mirovinu i zbog zdravstvenih problema devedesetih morala koristiti invalidska kolica. Preminula je od neobjavljenih uzroka 7. listopada 2010. godine u Zagrebu. Bit će zapamćena kao jedina žena na premijerskom položaju u nekoj od socijalističkih zemalja.

Nekoliko pokušaja da se Milka Planinc, zbog sumnji o izravnom sudjelovanju u masovnim zločinima koje su  jugoslavenski partizani počinili nad ratnim zarobljenicima i civilnim pučanstvom, dovede pred sud nisu uspjeli. Svaki pokušaj podizanja optužnice protiv Milke Planinc spriječen je od strane "nevidljive ruke".

Tako je ovaj svijet zauvijek napustio jedan od najdragocjenijih svjedoka o komunističkim zločinima  nad hrvatskim narodom, a d pri tome nadležnim državnim organima nije dao iskaz o masovnim zločinima jugoslavenskih komunista nad ratnim zarobljenicima i civilnim pučanstvom.

Naravno, ratni zločin ne zastarjeva ali pred zakonom nisu svi isti. Slučaj danas preminule Milke Planinc je ujedno krunski  dokaz za takvu tvrdnju.

Damir Šimić

Vezani članci:

UZ JEDNU SLIKU DRUGARICE MILKE: Važan živući svjedok Slavko Družijanić

Marijan Primorac - Narodni heroj ili Rankovićev egzekutor?

EKSKLUZIVNO: Novi prilozi za životopis Budimira Lončara

ZA SVE ONE KOJI RELATIVIZIRAJU PARTIZANSKE ZLOČINE: Simo Dubajić o masovnim ubojstvima Hrvata (VIDEO)

Otac Ive Josipovića bio upravitelj Golog otoka?

OSVRT ILIJE ZOVKA: Zločini partizana i komunista

Zvonimir Despot: Komunizam - zločinačka ideologija, da ili ne?

OSVRT ILIJE ZOVKA: Ivo i stari hrast