Započeo "Hod sa Stepincem" po župama Zagrebačke nadbiskupije
Prijenosom moći bl. Alojzija Stepinca iz zagrebačke katedrale u župnu crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije na Dolcu u petak 20. veljače započeo je "Hod sa Stepincem" po župama Zagrebačke nadbiskupije koji će trajati do Stepinčeva 2016.
Neposredno prije procesije koju je predvodio u zajedništvu s pomoćnim biskupima Valentinom Pozaićem i Mijom Gorskim, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zagrebačkoj prvostolnici podsjetio je kako je Stepinac prema zamisli onih kojima je smetao, trebao ostati zaboravljen, "kao osuđenik negdje odstranjen, neprisutan, a on je iz godine u godinu sve prisutniji. Sve više osjećamo njegovu nazočnost. Ali zašto? Onaj koji je blizu Bogu, blizu je i čovjeku. Mi osjećamo da nam je Stepinac blizu, da nas on prati". Kardinal je izrazio radost što početku ovoga znakovitog hoda nazoče mladi. Oni su Stepinčevi svjedoci, svjedoci da vrijedi hodati za Stepincem, rekao je kardinal. Potom je procesija krenula iz katedrale, preko trga ispred katedrale, te tržnice Dolac do crkve Sv. Marije gdje je relikvije dočekalo mnoštvo vjernika.
U homiliji nakon Službe riječi, kardinal je istaknuo da je čašćenje relikvija uvijek pratila osjećajnost, pobožnost, molitva za zagovor i milost. Susret i molitva u nazočnosti relikvija blaženoga Alojzija vođeni su evanđeoskim svjetlom, a to znači da ih vidimo u povezanosti s vjerom u uskrsnuće tijela. Relikvije svetih šalju jasnu poruku da čovjek nije osuđen na posvemašnje nestajanje, nego je, zahvaćen milošću, nositelj klice vječnosti, a time one govore o temeljnim postavkama kršćanske antropologije, pojasnio je.
Povijest zemnih ostataka blaženoga Alojzija govori kako se nastojalo odstraniti njegovo tijelo, umanjiti ili uništiti njegovo značenje i prisutnost, pa čak i poniziti. Najbolje to govori odluka puna morbidnosti i metaforičkoga naboja da se njegovo srce spali. U tome se vidi svjedočenje neprijatelja o istini koju spoznaju, ali ne žele prihvatiti. Naš molitveni hod s relikvijama i okupljanje oko njih izazov je suvremenomu poimanju čovjeka, koje s jedne strane, veliča ljudsko tijelo do razine idolatrije, a zatim ostaje nijem pred otajstvom smrti, previđajući i obescjenjujući ljudsku cjelovitost. Takvim pristupom ljudsko tijelo postaje predmetom koji gubi dostojanstvo i smisao. Naša upućenost na svetost života blaženoga Alojzija pomaže nam da Bogu zahvalimo za život, da život cijenimo od prvoga trenutka, od samoga začeća do zadnjega daha na zemlji koji čovjeka povezuje s vječnošću. Hodom s relikvijama odajemo počast svim ljudskim životima, misleći na one, i u našoj Domovini, koje osobito njihovi najbliži još uvijek traže. Svi su otkupljeni u Kristu i zato smo pred zemaljskim nepoznanicama puni nade, istaknuo je kardinal.
Ukazao je na znakovitost početka ovoga puta u vremenu korizme. Ovim hodom želimo učvrstiti svoja srca i srca svojih bližnjih u vjeri i nadi, svjesni da nas zagovor blaženoga Alojzija ne ostavlja same. On bdije nad nama, a noseći njegovu prisutnost zagledani smo u njegovu vjeru te sigurni da će nam olakšati prepoznavanje naših putova, nošenje naših križeva i svjedočenje Kristove pobjede. Neka nas na tom putu prati nebeska pomoć naše i Isusove Majke Marije, rekao je na kraju homilije kardinal Bozanić, te zajedno s vjernicima izmolio molitvu za proglašenje svetim bl. Alojzija.
Prije blagoslova kardinal Bozanić istaknuo je kako je na hodu s nama bl. Alojzije kao naša snaga, naša nada. Stoga, se i ovaj hod odvija pod geslom "Blaženi Alojzije – nada među nama".
Nakon župe sv. Marije do 4. ožujka hod će se nastaviti župama Gornjogradskoga dekanata.
M.M.