Neka se svlada izopačena logika zavjerâ ili stvaranja malih krugova koji zapravo predstavljaju rak koji dovodi do autoreferencijalnosti, rekao je papa Franjo članovima Rimske kurije primivši ih danas u audijenciju u prigodi božićnog čestitanja.


Neka Božić, „blagdan vjere", otvori naše oči „kako bismo napustili sve što je površno, lažno, opako i prijetvorno, i kako bismo vidjeli ono bitno, istinito, dobro i autentično", želja je koju je Papa izrazio u svom obraćanju Rimskoj kuriji koje je primio u Klementovoj dvorani, prenosi Vatican News. Papina razmišljanja o temeljnim i kanonskim načelima Kurije bila su također povezana s kontekstom aktualne reforme. Sveti Otac podsjetio je na „simpatične i znakovite riječi mons. Frédéric-François-Xaviera De Mérodea": „Provođenje reformi u Rimu je kao da čistiš sfingu u Egiptu četkicom za zube, što pokazuje koliko je strpljivosti, predanosti i delikatnosti potrebno za postizanje tog cilja, jer je Kurija drevna, složena, časna institucija koju čine ljudi koji dolaze iz različitih kultura, jezika i mentalnih sklopova te je, strukturno i oduvijek, povezana sa službom primata rimskog biskupa u Crkvi".

Kurija – rekao je Papa - je usmjerena ad extra budući da je i sve dok je "povezana s papinskom službom, u službi Riječi i naviještanja Radosne vijesti". Ako bi, naprotiv, bila zatvorena, „upala bi u autoreferencijalnost, osuđujući se na samouništenje". One koji rade u Rimskoj kuriji – „koja je pozvana obavljati svoju službu za dobro i u službi Crkava – mora pokretati „đakonski stav". Pozivajući se na ovu temeljnu službu, papa Franjo podsjetio je na drevni tekst sadržan u Didascalia Apostolorum gdje se kaže: „neka đakon bude uho i usta biskupa, njegovo srce i duša". Da bi dočarao osjetljivost i pažnju prema onome što je vani, Papa se poslužio slikom ljudskog tijela: osjetila „su naša prva veza sa svijetom ad extra". Ona su „poput mosta", „naša prilika za povezivanje". „Osjećaji – rekao je – pomažu nam da shvatimo stvarnost i ujedno da se u nju smjestimo".
„Ovo je vrlo važno da bi se prevladalo onu neuravnoteženu i izopačenu logiku zavjera ili malih krugova koji zapravo predstavljaju - unatoč svim njihovim opravdanjima i dobrim namjerama - rak koji dovodi do autoreferencijalnosti, koja se infiltrira čak i u crkvena tijela kao takva a osobito u osobe koje u njima rade. Kad se to dogodi, tada se gubi radost Evanđelja, radost prenošenja drugima Krista i zajedništva s njim, gubi se velikodušnost našeg posvećenja", upozorio je Papa.

Tome se – objasnio je Papa – pridodaje još jedna opasnost: „to jest, osobe koje su izdale povjerenje ili se okoristile majčinstvom Crkve. Riječ je o osobama koje su pažljivo izabrane kako bi dale veću snagu tijelu i reformi, ali – ne shvativši uzvišenost svoje zadaće – dopustile su da ih iskvari ambicija ili slavohlepnost, a kad ih se pažljivo udalji, lažno se proglašavaju mučenicima sustava, 'neinformiranog Pape', 'stare garde'... namjesto da se skruše i izmole mea culpa".

„Osim tih osoba – dodao je papa Franjo - postoje i druge koje još uvijek rade u Kuriji, kojima se daje sve potrebno vrijeme da se vrate na pravi putu, u nadi da će u strpljivosti Crkve naći priliku da se obrate, a ne da to zloupotrijebe. Ne smije se pritom zaboraviti veliku većinu – većinu – ponovio je Papa – vjernih osoba koje ondje rade s hvalevrijednim zalaganjem, vjernošću, kompetentnošću, predanošću, pa čak i velikom svetošću".
„Sinovsko zajedništvo u poslušnosti za služenje Božjem svetom narodu" – dodao je Papa - primarni je odnos. Taj odnos također mora postojati – objasnio je – među onima koji rade u Kuriji. „Zajedništvo s Petrom jača i učvršćuje zajedništvo među svim članovima".

Dikasteriji Rimske kurije – primijetio je nadalje Papa – pozvani su biti „osjetljive antene": a antene za emitiranje „jer su sposobne vjerodostojno prenositi volju Pape i nadređenih"; antene za primanje „zahtjeva, pitanja, molbi, vapaja, radosti i suza Crkava i svijeta kako bi ih prenijeli rimskom biskupu".

Temeljnu ulogu u odnosima s narodima ima vatikanska diplomacija, nošena „iskrenim i stalnim nastojanjem da Sveta Stolica postane graditeljicom mostova, mira i dijaloga". Njezin jedini interes – objasnio je Papa – „jeste taj da bude lišena svakog svjetovnog ili materijalnog interesa".
Još jedno područje od primarne važnosti – istaknuo je Sveti Otac – je odnos između Kurije i biskupija i partikularnih Crkava. Temelji se na „suradnji, povjerenju a nikada na nadmoćnosti ili neprijateljstvu". Pohodi ad limina Apostolorum u tome smislu predstavljaju „veliku priliku za susret, dijalog i međusobno obogaćivanje". Referirajući se na istočne Crkve, Papa je istaknuo kako „odnos između Rima i Istoka je odnos uzajamnog duhovnog i liturgijskog obogaćivanja".

Papa je potom podsjetio kako će se u listopadu održati redovna opća skupština Biskupske sinode na temu „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja". „Pozvati Kuriju, biskupe i čitavu Crkvu da posvete posebnu pozornost mladima ne znači samo upraviti svoj pogled na mlade nego i staviti u središte pozornosti jednu goruću temu zbog složenosti odnosâ i hitnih pitanja kao što su međugeneracijski odnosi, obitelj, pastoralna područja, društveni život".
Govoreći o temi ekumenskog dijaloga, Papa je podsjetio da „jedinstvo se postiže u hodu". „Sve teološke i ekleziološke razlike koje još uvijek dijele kršćane – rekao je – bit će prevladane jedino na tome putu". Osvrćući se na odnos Kurije s drugim religijama, Papa je među ostalim naglasio da „jedina alternativa civilizaciji susreta je neciviliziranost sukoba".

Zaključni dio govora pape Franje Kuriji bio je posvećen Božiću: „Božić nas, međutim, podsjeća da je vjera koja nas ne dovodi u krizu vjera u krizi, vjera koja nam ne pomaže rasti je vjera koja mora rasti; vjera koja pred nas ne stavlja pitanja je vjera o kojoj se moramo pitati; vjera koja nas ne oživljava je vjera koja mora oživjeti; vjera koja nas ne prodrma je vjera koja moramo prodrmati. Zapravo, čisto intelektualna ili mlaka vjera tek je ponuda vjere, koja bi se mogla ostvariti kada zahvati srca, dušu, duh i čitavo naše bića, kada se Bogu dopusti da se rodi i uvijek iznova rađa u jaslama srca, kad dopustimo Betlehemskoj zvijezdi da nas vodi do mjesta gdje leži Sin Božji, ne među kraljevima i luksuzom, nego među siromasima i poniznima", rekao je Papa.

 

M.M.