Nedavno je jedan žuti portal izvijestio da su 'kockasti' odradili trening uz brazilske snimatelje, a Ježićev list u Istri da su 'kockasti' potopili Latvijce!

Najtiražniji je dnevni list u Hrvatskoj prije mjesec dana najavljivao da će 21-godišnji napadač Nürnberga Josip Drmić biti glavna prijetnja golu 'kockastih', a dnevni list - čiji se vlasnik prije stečaja pajdaški nagodio s ministrom financija - informira sportsku javnost kako 'kockasti' dresovi donose prepoznatljivost, ali i – neuspjehe!

Portali, novine, anacionalne televizije i ona koja se lažno predstavlja da je hrvatska, izvješćivale su kako je glavni gradski trg ponovo bio obojen u karakteristični 'kockasti' uzorak i da je FIFA-a donijela odluku da Vatreni protiv Brazila smiju nastupiti u 'kockastoj' garnituri dresova. Nema sumnje da će s istom netočnošću izvješćivati iz Brazila a i ubuduće.

Ako tko prezire elementarno znanje o geometrijskim tijelima i likovima, dakle znanje iz prvih razreda pučke škole, reći će da se u uvodu ovoga teksta radi o zanovijetanju, a tko drži do znanja i točnosti reći će za novinare koji pišu ili govore o kockastim igračima nacionalne vrste i kockastim dresovima da su neuki, da elementarno znanje ili nisu stekli ili su ga zaboravili. Ne postoje kockasti dresovi. Kao što je teško utvrditi tko je s tom kockastom izmišljotinom započeo, tko je sve svoje osobno neznanje pretvorio u opće 'znanje', još je teže doznati ili barem predvidjeti kako i kada će to kockasto izmišljanje prestati.

Usporednice

Zanovijetanje ili benigna priča o geometrijskim tijelima, likovima i sportskoj odjeći ima svoje zloćudne usporednice u priči o rejtinzima, o percepciji korupcije, o izlaznim i ulaznim anketama, obavijesnim konstruktima, općenito o glasinama koje se odašilju, kanaliziraju i usađuju u javni prostor preko medija.

Kao dobar primjer usporednice može poslužiti nedavni informativni konstrukt lijevo liberalnih patkara s Prisavlja. Osnovicu konstrukta zadao je Goran Rotim u emisiji koju uređuje (Javna stvar, 11. travnja) ugošćujući čelnika oporbene stranke Tomislava Karamarka. U dvadeset i pet minutnoj emisiji Rotim se trudio zadati više nepoznanica nego jednadžbi ne bi li svoga gosta s desnice pomaknuo u lijevo, ne bi li se ljuta desnica okoristila kakvom njegovom nejasnoćom i sjurila se na 'stranku opasnih namjera' kroz među mrežne forume. Odmah, na početku emisije – želeći svog gosta uhvatiti u dvojbi, neznanju i nedajbože ekstremizmu - Rotim na stol 'baca' Sanader-Pupovčevo zakonsko slovo o ćirilici i triput uzastopno od sugovornika traži da se izjasni o referendumu očekujući valjda da će se sugovornik zaplesti i odgovorom prejudicirati odluku Ustavnog suda. Potom je s primisli o megalomanskim investicijama i projektima navodnjavanja Slavonije i tuneliranja Dalmacije doveo u pitanje konzistentnost gospodarskog programa stranke kojoj je Karamarko na čelu, s upadicama kako se gospođa Martina Dalić i Đuro Njavro u stajalištima (nepomirljivo) razilaze, a da program, eto, u stručnom smislu verificiraju dvojica Nijemaca članova CDU-a. Bilo je u emisiji i kockastih pitanja o autoritarnom izbacivanju Milana Kujundžića i Jadranke Kosor iz HDZ-a, o sudbini Linićevog osobnog bankara Kovačeva, o utjecaju Gregurićeve moćne gomilice preko pitanja o mogućoj kandidaturi Nikice Valentića za predstojeće predsjedničke izbore. Zanimalo ga je ponajviše stajalište predsjednika HDZ-a o mogućim koalicijama. (...)

Karamarko je odgovorio ono što od vremena dvojezičnih natpisa i razbijanja ploča u Vukovaru stalno ponavlja: da je poštivan a ne ignoriran članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, političke napetosti u Vukovaru ne bi bilo kao i političkog igrokaza vladajućih u vrijeme odlučivanja o Lex Perković i, unatoč Rotimovom ustrajavanju na odgovoru, nije se htio izjasniti o referendumu o ćirilici prije odluke Ustavnog suda. U svezi spremnosti HDZ-a da koalira s drugim strankama (spomenuti su poimenice samo Laburisti), Karamarko je rekao da je pitanje koalicije hipotetičko, ali 'ne će biti izbirljiv, da ideološka priča pada u drugi plan, da je apsolutno za sve one koji su u ovom trenutku za oštru borbu, za kvalitetnu borbu, stvarnu borbu za kvalitetu života u ovoj zemlji, da konsenzusi u svezi gospodarstva dolaze u obzir, ali da u ideološkom smislu svatko (ostaje) svoj'.

Da je Rotimova 'Javna stvar' osnovica trivijalnog političko promidžbenog konstrukta, moglo se doznati i sutradan 12. travnja u Dnevniku 3 uredničkog dvojca Munižaba Latin. U najavi priloga kojeg je pripremio Dražen Stefanov, Latin misli a Munižaba tvrdi da je Karamarko sklon nagodbi s političkom konkurencijom. Stefanov pak u svom uratku imputira da je Karamarko spreman na koaliciju s nekom lijevom strankom ne nužno s SDP-om. Slijedi izjava ministra Jovanovića u kojoj kaže da nije gledao Karamarka, da za njega nema vremena, a saborski zastupnik Branko Vukšić izjavljuje da 'ni ti u snu (njegovi laburisti) ne razmišljaju koalirati s HDZ-om' da 'ponudu gospodina Karamarka ne shvaća ozbiljno, jer on (Karamarko) nastupa kao zadrgli (?) desničar a nudi ljevici ruku'. U Holly-ORaH-u pak, izvješćuje Stefanov, kažu da im 'ponuda Karamarka nije zanimljiva i da će ostati dosljedni u tome da ni s jednom strankom ne koaliraju'.

To bi pametnima bilo dovoljno, ali patkarima s Prisavlja nisu bili dovoljni iskazi ovih suptilnih političkih izbirljivaca pa je vidljivi dio uredničkog dvojca najavio tv prilog riječima: 'Ova lijevo-desna tema toliko zaintrigirala profesora i analitičara Svena Marcelića da je sa Zadarskog Sveučilišta došao u zagrebački studio Dnevnika 3'.

Je li taj dan profesor Rimac s Političkih nauka bio manje zainteresiran ili možda bolestan? Zar profesor Puhovski gubi interes za lijevo-desne teme pa ga nije bilo taj dan. Je li se Jaroslav Pecnik odrekao titule političkog sveznadara? Što god da jest, na kraju je važno - kako drži Munižaba - da je 'profesor Marcelić toliko bio zaintrigiran ... da mu nije bilo teško doputovati u Zagreb'. Latin-Munižabi se zasigurno učinilo da bi mladi profesor, inače gojenac čikaško sociološkog kružoka fulbrajtovca Ognjena Čaldarovića, mogao prosvijetliti neuko gledateljstvo. Zadatak mu je bio objasniti da oporbeni HDZ, nakon desnog zaokreta, nuđenjem koalicije ljevici gubi na desnici od Saveza za Hrvatsku, podjednako i na centru. Budući nije mogao dohvatiti valjanu argumentaciju iz Karamarkove izjave, a ni iz činjenice da su HSS i HSP AS već u koaliciji s HDZ-om, profesora Marcelića čeka slijedeći ispitni rok na Prisavlju, pa će do nove lijevo-desne teme i kockaste izmišljotine proći neko kraće vrijeme.

Druga usporednica priče o geometrijskim tijelima i likovima može se prepoznati u priči o anketama i ispitivanju javnog mnijenja. Istraživanja Cro-Demoskopa agencije Adnana Begića neka ostanu u postizbornoj pričuvi. Zanimljivija su istraživanja agencije IPSOS PULS; sudeći prema medijima trenutno su u prvom planu. Na portalu jedne TV kuće stoji kako 'istraživanja Crobarometar, koji provodi IPSOS PULS na 968 ispitanika donosi najpreciznije raspoloženje građana po pitanju političkih opcija'. Kada bi se znalo u odnosu na koja još ispitivanja su najpreciznija, ne bi bilo sumnje, ali za Mislava Bagu to nije ni važno. Nu, kao što je važno razumjeti rezultate ispitivanja javnog mnijenja, važno i korisno je saznati o kakovoj se to agenciji radi.

Dakle, IPSOS PULS je međunarodna kompanija, koja se bavi istraživanjima tržišta, medija i javnog mnijenja, sjedište joj je u Francuskoj. Od travnja 2009. godine kupovinom 60 posto dionica ta je kompanija postala nadređeni partner hrvatskoj agenciji PULS te je tako preko nje ušla na jugosferično tržište bivše države i Albanije. Direktor kompanije za Hrvatsku je Srdjan Dumičić. Nije poznato s koliko uspjeha kompanija posluje u području istraživanja tržišta u svijetu, ali je hrvatskoj javnosti poznata po ispitivanju javnog mnijenja. Agencija PULS je pak osnovana ratne 1993. godine u okrilju marksističko kružoka splitskih profesora Srđana Vrcana i Borisa Vuškovića čije je područje znanstvenog interesa bilo (razapeto) katoličanstvo, a nakon potonuća marksizma lijevo liberalno tumačenje društvenih fenomena s ulice i poticanje navijačkih skupina uglavnom za potrebe Otvorenog društva i Soroševske mreže koja se u to vrijeme na široko i duboko etablirala u Hrvatskoj. Taj je splitski kružok – kao što je poznato europskoj znanstvenoj javnosti - iznjedrio velikog (korpulentnog) sociologa dr. Dražena Lalića, također čestog gosta-analitičara prisavskih patkara.

O rezultatima agencije IPSOS PULS

Tablicom su prikazani rezultati mjesečnih anketa unatrag nešto više od godinu dana i to na uzorku od 950-1000 ispitanika, zatim o rejtingu pojedinih političkih stranaka, o radu Vlade i smjeru kretanja Republike Hrvatske predvođene Kukuriku koalicijom:

Grafički prikazi podataka iz gornje tablice :

Na prikazu rejtinga političkih stranaka i dviju najvećih koalicija uočljive su nelogičnosti: krivulje HDZ-ove i SDP-ove koalicije ponašaju se različito. Nakon EU i lokalnih izbora HDZ-ova koalicija je u relativno 'stabilnom režimu' a KUKURIKU krivulja ima velike oscilacije: u mjesec dana strmoglavo raste, pa naglo padne. Mijenjaju li se politički stavovi i preferencije biračkog tijela u mjesec dana tako 'skokovito'? Ne radi li se o manipuliranju anketama? 'Kockasti' uzorak ispitanika je također varijabla za manipulaciju, nije ga moguće provjeriti i dokazati. Činjenica da IPSOS PULS provodi svoje ankete na ispitanicima iz četiri najveća grada - ako ih uopće provodi na deklariranom uzorku -  također upućuje na nevjerodostojnost. Sumnja na manipulacija se odnosi i na činjenicu da se radi o telefonskoj anketi. To je pak lako provjeriti: predstavite se agentom agencije IPSOS PULS i nakon tridesetak telefoniranja – ako ste spremni na takav novčani izdatak - uvjerit će te se da je samo svaki peti 'ispitanik' spreman odgovoriti na anketu.

Izborni rezultati demantiraju IPSOS-ova anketna predviđanja

IPSOS-ova predviđanja pred prošlogodišnje EU-izbore prikazane su u ovome grafu:

'Najpreciznija' anketna predviđanja pred prošlogodišnje EU-izbore - prema kojima je HDZ-ova koaliciji trebala dobiti 4 mandata, SDP-ova 7, a Lesar i Laburisti 1 - u potpunosti su demantirali izborni rezultati: HDZ-ova je koalicija dobila 6 mandata, SDP-ova 5,  a Laburisti 1 mandat.

Zaključak

Patkari s Prisavlja i oni na drugim lokacijama prave reklamne priloge o političkim koalicijama (Javna stvar) iako su liste za EU-izbore bile odavno poznate a kampanja poodmakla, iako su predsjednički izbori mjesecima daleko a stranačke koalicije o kojima govore nemaju izravne veze s predsjedničkim izborima. Ali imaju neizravne. Zato su odgovori Laburista, OraH-a i ostalih očekivani i stavljeni su u posve drugi kontekst. Zbog čega? Treba naime osigurati pobjednički prostor Ivi Josipoviću koji računa ne samo na SDP ove glasače, glasače Laburista, simpatizere Mirele Holy, Gabrićevog foruma ... nego i one glasače koji su od HDZ-a otpali nakon HDZ-ovog zaokreta. U tome je smislu konstruiran najnoviji anketni podatak agencije IPSOS PLUS da je među biračima HDZ-a najpopularniji Ivo Josipović s potporom od 65 posto birača.

Vladajući ako su manjina vladaju naivnima lukavstvom: koriste medije, a mediji pak lažne ankete kao psihološko sredstvo utjecaja na javno mnijenje, prije svega na neopredijeljene birače. Izbori za Europski parlament su uskoro, 70 tona papira je u rotaciji.

 

Ivan Mihael Ban

 

 

 

 

 

 

Share
0