Prema vijestima koje su stigle iz pouzdanih izvora, patrijarh Irinej je uoči katoličkoga Božića 2019. izjavio da je Republika Hrvatska „samo jedna privremena država“, isto kao i Crna Gora, a da u ''regionu'' još postoji Bosna i Hercegovina, koja nije ni Bosna ni Hercegovina nego jedna tranzicijska igra koja će definitivno nestati se kada cijela regija uđe u fazu definitivnih rješavanja.

Tolika drskost gospodina Irineja očito gleda na istok Europe s neke ratne perspektive, a posljedica je uloge koju je dotični (inače poznat kao savjetnik NKVD-a) ojačao nečuvenom rimskom odlukom da on u Stepinčevoj i našoj Crkvi postane arbitar u slučaju kanonizacije hrvatskoga kardinala. Od toga momenta naglo je postao ugrožen mir i suživot između Hrvatske  i Crne Gore na jednoj strani i Srbije na drugoj, jer su se u Beogradu počeli zabavljati  suludom idejom da visoke hijerarhije na zapadu odobravaju  zločin kao argument nadmoći ili barem izazivanja.

Nalazimo se, prema tome, u desetljeću velikih opasnosti za sigurnost ovoga dijela Europe što se pogoršava i činjenicom da je u Hrvatskoj pobijedila istovremeno neokomunistička izborna koalicija koja nesretnim slučajem dolazi na čelo Europske unije do kraja lipnja 2020.

Teško je zamisliti što će dvojac Plenković-Milanović i njihova bivša beogradska „funkcionarka“  Pejčinović uraditi nauštrb hrvatske opstojnosti u roku svog europskog mandata, ali uz pomoć Pariza, Rima i gospođe Merkel. Posljedice za Hrvatsku bit će teške i dalekosežne. Protukršćanska struja unutar europskih struktura, pa čak i protucivilizacijska planifikacija protiv Europe kakvu smo imali i kakvu smo željeli nadograđivati kao da je potkopana.

Požar u velebnoj Notre Dame de Paris, nakon teške povrijede procedure u slučaju Stepinac, bio  je drugi korak na tom nizbrdnom putu prema blatnjaku u kojem bi se trebala udušiti svijest i budućnost europskog čovjeka. I to ne samo na vjerskom planu.

Kad govorimo o Milanoviću i Plenkoviću moramo imati na umu da su oni samo dvije strane iste kovanice.  U tom opasnom scenariju najveća gubitnica je za sada predsjednica Kolinda Grabar Kitarović:  nju su razni savjetnici, podmetnuti joj u posljednjih godinu dana od strane mračnih sila koje vladaju iz sjene, svakodnevno davili s lažnim informacijama i savjetima. Očito je da ona nije imala,joj nije bilo dopušteno imati, vlastitu ekipu suradnika niti vremena da provjeri informacije koje su joj sustavno plasirane.

Taktički manevar Milanovića i Plenkovića postigao je svoj rezultat: predsjednica Republike je u posljednjih godinu dana ostala izolirana i u dobroj mjeri izvrgnuta ruglu, a svakodnevno je gubila povjerenje birača.  Rezultat ovog političkog podmetanja je taj da Hrvatska preuzima predsjedanjem Vijeća Europe bez jasnih ideja i iskrenih saveznika, a iskrenih saveznika Hrvatska nema trenutačno jer cijela politička Europa i Amerika shvaćaju koliko je zagrebačka klika nedostojna povjerenja.

Na veliko se priča na Trgu sv. Marka o uspjesima te klike ali na žalost što god ona postigla u ovih narednih šest mjeseci kormilarenja Europskom unijom ići će u korist bilo koga samo ne Republike Hrvatske.

Ugled o kojem govore pred tv kamerama neki europski čelnici kada govore o zagrebačkoj teatralnoj postavi, nikakve snage nemaju. Dana 06. siječnja 2020. imali smo zaista dodatnih razloga za zabrinutost,  to jest se kada se je pročulo da Plenković u Francuskoj pregovara s Macronom, jer je tema razgovora bila oživljavanje zapadnoga Balkana.

Sredinom mjeseca svibnja će se u Zagrebu raspravljati o  toj temi, a Hrvatska neće imati nikoga tko bi obranio njene nacionalne interese.  Radi se o teškoj igri koja nas može ponovno baciti natrag u skladu s protuhrvatskim interesima.  Bit će ovo jedno teško iskušenje jer nećemo unaprijed znati što će se dogovarati i potpisivati, a nažalost ne možemo imati povjerenje niti u predstavnike Hrvatskoga sabora, koji su proizvod raznih trgovačkih sporazuma a ne interesa hrvatskoga naroda.

Dakle, stanje u Hrvatskoj i oko Hrvatske teže je danas nakon navodnih uspjeha naše Vlade, jer ona ne predstavlja nikako jamstvo za mir, stabilnost i stabilno političko rješenje. Današnji premijer kao i novo izabrani Predsjednik nesmetano će šarati po mutnim vodama jer je datum parlamentarnih i unutarstranačkih izbora u njegovim rukama.

Veliki hrvatski posao  bit će svakodnevna molitva blaženom kardinalom Stepincu za spas Domovine te svakodnevni otpor na svim poljima, kako bi narod stavio kraj spletkama i podvalama koje će stizati iz vrhuški  SDP-a te od vodstva današnjeg HDZ-a.

 

Domagoj Ante Petrić