Logo

Zašto se Sloveniji žuri uspostaviti granicu na moru, ali ne i na kopnu, pitanje je o kome se u hrvatskoj javnosti ne može čuti kvalitetan odgovor.

Analitičarima, pak, od kojih većina ne može pristupiti ključnim, bilo javnim ili privatnim medijima, jasno je da je bit u slovenskoj luci Koper koja posljednjih godina postaje jedna od najvećih izvoznih luka na Mediteranu i najveća jadranska izvozna luka.

Naime, luka Koper postala je njemačka luka za operativno funkcioniranje, odnosno svojevrsni "južni Hamburg", preko koga se njemački izvozni artikli izvoze prema ostatku svijeta, uključujući Rusiju, Iran, Siriju i druge arapske zemlje.

Da je i Putinova Rusija i te kako uključena u ovaj projekt bilo je vidljivo još u lipnju 2016. nakon sastanka slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca i ruskog ministra za promet i masovne komunikacije Nikolaja Nokiforova, održanog u Moskvi. Nakon sastanka u medije je "procurilo", kako je Rusija zainteresirana za gradnju slovenske infrastrukture, osobito drugog kolosijeka pruge Koper - Divača, projekta vrijednog gotovo 1,5 milijardu eura, koji bi povećao kapacitet i konkurentnost slovenske komercijalne luke i njenu povezanost s državama srednje i istočne Europe, uključujući i Rusiju.

Luka Koper u većinskom je vlasništvu slovenske države. Prema posljednjim najavama slovenske vlade, moguće je u budućnosti privlačenje manjinskog strateškog partnera, tako da većinski paket dionica luke Koper ostane u državnom vlasništvu. Uz Ruse, upravo su Nijemci posljednjih mjeseci izuzetno zainteresirani za izravan ulazak u Slovenske željeznice, Intereuropu i Luku Koper. Najvjerojatniji ulagač bio bi Deutsche Bahn, koji je u stopostotnom vlasništvu njemačke države.

Preuzimanjem Luke Koper i dodatnim ulaganjem, dio kontejnerskog prometa koji danas ide preko luke u Hamburgu preusmjeravao bi se u Luku Koper te dalje željeznicom prevozio po Europi. Tako bi se dobilo na brzini, a skraćivanje putovanja donijelo bi i dodatne prihode.

Da je spomenuti njemačko-ruski projekt u Sloveniji već u poodmakloj fazi kazuje i podatak da će u luku Kopar do 2020. godine biti uloženo više od 235 milijuna eura u kontejnerski terminal.

Jedna od prvih investicija u tom paketu realizirana je prošle godine, odnosno čim je postalno izvjesno kakva će biti odluka Arbitražnog suda. Riječ je o postavljanju novih dizalica za željeznicu najmodernije tehnologije i otvaranju nova dva željeznička kolosijeka za formiranje vlakova, svaki dužine od 750 metara, tako da sada Koper ima ukupno pet željezničkih kolosijeka.

Upravo u tom smjeru treba tražiti i razloge zbog čega slično, kao i Slovenija, postupa čelnik SDA Bakir Izetbegović, pokušavajući zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta, istovremeno zagovarajući gradnju "bošnjačke" luke u Neumu. Nedvojbeno, to je njemački interes ali i interes Turske, Irana, Sirije i drugih arapskih zemalja koje su ključni kupci njemačkih tehničkih roba.

Milijarde eura koje, preko luke Koper, idu prema Njemačkoj, ključni su razlog i odluke Arbitražnog suda ali i diplomatskih i inih pritisaka Njemačke, Rusije i Slovenije na Republiku Hrvatsku. Nedvojbeno, snažan je to pritisak s kojim se Hrvatska ne može sama nositi. Pogotovo jer je i dio lobističkih skupina u Hrvatskoj blizak spomenutom projektu. Svi koji ne razumiju o čemu je riječ neka se prisjete ranijeg sporazuma Račan-Drnovšek i Mesićevog lobiranja za Družbu Adrija, ali i današnjih opstrukcija izgradnje LNG terminala na Krku, modernizacije luke Rijeka, hibridnog rata po pitanju Agrokora, ili najnovijeg odlaganja odluke o izboru najboljeg ponuđača za nabavu višenamjenskih zrakoplova.

Dakle, Republika Hrvatska je izložena snažnom njemačko-ruskom pritisku koji prijeti i daljim polariziranjem odnosa u zemlji. Iz tog pritiska može se izvući samo čvrstim osloncem na strateške saveznike bez kojih nikada ne bi uspjela provesti ni vojno-redarstvenu operaciju "Oluja", niti postati punopravna članica NATO-a i EU-a. Rješavanjem krize s Agrokorom, ubrzavanjem izgradnje LNG terminala na Krku i nabavkom borbenih zrakoplova od države članice NATO saveza, Hrvatska će se dokazati pouzdanim partnerom koji u potpunosti podržava incijativu "Tri mora".

U tom slučaju, modernizacija željezničke pruge Rijeka-Zagreb, izgradnja Pelješkog mosta i jadransko-jonskog koridora, revizija Haške presude "šestorci", pritisci Bakira Izetbegovića, hrvatsko pitanje u BiH, kao i mnoge druge teme, postaju isključivo pitanja tehničke prirode.

 

Josip Zdunić

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.