U zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, u četvrtak 31. siječnja, s početkom u 20.00 sati, održati će se tribina na temu "Skreće li Europa udesno?" Gosti tribine su: Višnja Starešina,  Božo Kovačević,  Višesalv Raos i Jure Vujić. Voditelj Mate Mijić.

Kakvi su politički trendovi?

2019. je godina europskih izbora koji se održavaju krajem svibnja. Prošli su izbori za Europski parlament, održani 2014., dali naslutiti politički smjer u kojemu se kreće Stari kontinent. U Ujedinjenoj Kraljevini pobjedu je na izborima odnio euroskeptični UKIP, a redove Torijevaca kao vladajuće britanske stranke u predstavničkom tijelu Unije popunio je dotad rekordni broj euroskeptika. Tadašnji britanski premijer David Cameron opipao je puls nacije i zaključio da mu je za pobjedu na parlamentarnim izborima nužno obećati referendum o članstvu u Europskoj uniji. Na referendumu održanom u lipnju 2016. Britanci su glasovali za izlazak.

Još jedna velika i važna država članica, Francuska, također je na europskim izborima 2014. poslala snažnu poruku Bruxellesu. Najviše zastupnika osvojila je euroskeptična Nacionalna fronta Marine Le Pen koja je potom u Europskom parlamentu formirala i vlastitu grupaciju "Europa nacija i slobode". Toj se grupaciji pridružila i talijanska Liga koja će potom nakon parlamentarnih izbora 2018. ući u vladu kao junior partner te u samo nekoliko mjeseci prometnuti se u najjaču stranku u Italiji.

Svoju poziciju apsolutnog vladara Mađarske učvrstio je Victor Orban, a nacionalno-konzervativna poljska stranka Pravo i pravda pobijedila je i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima.

Njemačka je kao lokomotiva Europske unije u posljednjih nekoliko godina također svjedočila desnom skretanju. Rast Alternative za Njemačku prisilio je Kršćansko-socijalnu uniju Bavarske na usvajanje jake tradicionalističke i anti-imigrantske retorike za pokrajinske izbore, a nakon odlaska Angele Merkel s čela sestrinske Kršćansko-demokratske unije stranku je umalo preuzeo desnije orijentirani Friedrich Merz. Merzu je nedostajalo svega dvadesetak glasova da CDU, a time i njemačku politiku, odvede u drukčijem smjeru i vrati ju u predmerkelsko doba. 

 Na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj euroskeptici nisu ostvarili očekivani rezultat, ali izbori su na scenu donijeli "Forum za demokraciju", novu modernu euroskeptičnu opciju koja osvaja mlađe glasače i trenutno već ima dvoznamenkastu potporu.

Na pokrajinskim izborima u španjolskoj Andaluziji značajniji je rezultat ostvarila konzervativna stranka VOX čije su ruke bile presudne da bi Narodna stranka, stranka desnog centra, formirala vlast u toj južnoj pokrajini.

Otpor Marakeškoj deklaraciji pokazao je da je i dio liberalnog i lijevog spektra spreman zastupati ideje koje se uglavnom pripisuju desnici. Deklaracija je dovela do pada vlade u inače jako liberalnoj Belgiji, a između ostalih odbile su ju i Češka te Slovačka kojima ne vladaju desne političke opcije. Znači li ovo da se cijeli politički spektar u Europi pomiče udesno?

Što bi to uopće bilo desno skretanje Europe i obuhvaća li ono i ekonomska pitanja ili je ograničeno na ljudska prava i odnos prema Bruxellesu? Je li rast pojedinih lijevih opcija poput Zelenih u Njemačkoj znak da ljevica ima odgovor na jačanje desnih opcija? Dolazi li zapravo samo do zamjene starih desnih i lijevih stranaka novima i hoće li protestne opcije ipak omekšati određena stajališta kad zauzmu mjesto starog mainstreama?

Zanimljivi gosti

Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će na tribini ponuditi: mr. sc. Jure Vujić - pravnik, politolog i pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske, Višnja Starešina - novinarka, publicistica, autorica dokumentarnih filmova i posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Božo Kovačević - ministar u vladi Ivice Račana, veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, doc. dr. sc. Višeslav Raos - docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izvršni urednik časopisa i biblioteke "Političke analize" te autor niza znanstvenih radova i članaka.

 

R.H.