Nakon lošeg rezultata na europskim izborima predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, dobro politički okrznut, ulazi u razdoblje u kome stranku očekuju tri važna ispita.

Prvi ispit su predsjednički izbori već koncem ove godine, na proljeće 2020. slijede unutarstranački, dok bi se parlamentarni izbori trebali održati najkasnije u rujnu 2020. Uz kazano, 01. siječnja 2020., odnosno svega nekoliko tjedana nakon predsjedničkih izbora Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom.

Nesumnjivo, u ovo razdoblje Andrej Plenković ulazi ne samo s hipotekom debakla na Europskim izborima, nego i zbog iznimno lošeg komuniciranja s javnošću nakon toga. Kopalove teze o crnom labudu, koje su trebale biti vjetar u leđa Plenkovićevim novim potezima - u potpunosti su ismijane od većine analitičara, s lijevog i desnog djela političkog spektra, te su dodatno uzdrmale njegovu i onako dobro poljuljanu poziciju.

Ranije kreirani scenarij o političkom odstrijelu Milijana Brkića, koji je trebao uslijediti nakon Europskih izbora, više nije izgledan. Plenkovićevi najbliži suradnici jako dobro znaju da bi takav potez mogao zaljuljati i onako krhku parlamentarnu većinu, srušiti Vladu ali i nepovratno urušiti Plenkovićevu poziciju na čelu HDZ-a.

-Taj scenarij već smo gledali u HDZ-u. Takvu nepromišljenost napravio je Tomislav Karamarko i teško je vjerovati da bi Plenković na rulet stavio vlastito predsjedanje Europskom unijom - smatra izvor blizak vrhu HDZ-a.

Međutim, i unatoč takvim okolnostima, Andrej Plenković se nalazi pred imperativom ostvarivanja neke nove pobjede - jer njegova pozicija u HDZ-u svakim danom sve više slabi.

- Davor Ivo Stier i Miro Kovač već su najavili kandidaturu za mjesto njegovog nasljednika. Koliko je krug oko Plenkovića te najave ozbiljno shvatio pokazuju i medijski spinovi o navodnoj bliskosti njega i Stira, ćime se u biti pokušava potkopati Stirova i Brkićeva pozicija, navodi naš sugovornik.

U takvim okolnostima i strahu od nejasnoća s kandidaturom Kolinde Grabar Kitarović i mogućim porazom HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, Plenković će početkom jeseni, kako se čini, pokušati povratiti poljuljani ugled u stranci.

Dio njegovih najbližih suradnika sugerira mu rekonstrukciju Vlade, slušajući pritom želje županijskih organizacija, poglavito onih u Dalmaciji, Slavoniji i određenih interesnih krugova u Gradu Zagrebu.

-Popuštanje Anti Sanaderu, Draženu Bošnjakoviću, Dragi Prgometu te Vladimiru Šeksu stabiliziralo bi Plenkovićevu poziciju - smatraju u Plenkovićevom krugu te dodaju kako ministarske pozicije trebaju preuzeti one osobe koje predlože predsjednici županijskih organizacija.

Iz tih krugova dolaze i informacije prema kojima bi se Plenković već početkom jeseni mogao zahvaliti na suradnji Gabrijeli Žalac, Tomislavu Tolušiću, Olegu Butkoviću, Goranu Mariću, Milanu Kujundžiću te potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić, i to u slučaju da spomenuta preuzme dužnost glavne tajnice Vijeća Europe.

Kako neslužbeno doznajemo, Plenkovićevi najbliži suradnici nisu više skloni niti njegovom ulasku u završni obračun s Milijanom Brkićem. Umjesto toga od Plenkovićevih najbližih suradnika dolaze prijedlozi o političkom odstrijelu čelnih ljudi zagrebačkog i splitskog HDZ-a - Andrije Mikulića i Petra Škorića, na koje bi se trebala prebaciti odgovornost zbog Plenkovićevih egzibicija s "europskom" listom i Jandrokovićevog lošeg vođenja HDZ-ovog izbornog stožera.

- Struktura okupljena oko Šeksa, Jandrokovića, Kalmete, Ante Sanadera i Dražena Bošnjakovića priželjkuje takav scenarij i sve je podređeno jačanju njihovih pozicija u stranci, odnosno u pokušaj vraćanja odnosa u Sanader-Kosorićinu sferu - uvjerava nas jedan od poznavatelja stanja u HDZ-u.

Drugi HDZ-ovac, točnije jedan od tzv. barakaša, koji je nazočio utemeljiteljskoj skupštini HDZ-a prije trideset godina, danas nam je rekao kako je najbolje pojašnjenje situacije, naravno uz zamjenu teza svojstvenu njemu, danas iznio Josip Manolić.

- Otvoreno podržavajući Plenkovićevu politiku, Manolić je zapravo potvrdio kako je na djelu scenarij povratka HDZ-a u vrijeme prije neuspjelog Mesić-Manolićevog puča daleke 1994. godine. Teško je vjerovati da će članstvo HDZ-a na takvo što nasjesti, bez obzira što je na djelu puno sofisticiraniji scenarij od onog kojeg smo proživjeli 1994. godine, tvrdi jedan od utemeljitelja HDZ-a koji posljednjih godina nema nikavih dužnosti u stranci.

 

Josip Zdunić