Logo

Dok je premijer Andrej Plenković u Hrvatskome saboru u tipičnom stilu prezentiranja „lažnih vijesti“ pokušavao javnost uvjeriti da njegova navodno stabilna Vlada vodi uspješnu politiku, na ulici, a ne samo u oporbenim istupima u Sabornici, prosvjeduje se zbog brojnih promašaja te politike koji Hrvatsku vode, kako to ukazuju ispitivanja javnog mnijenja, u krivom smjeru.

Jedan od ključnih problema sadašnje društvene i političke krize nalazi se u totalno neučinkovitom pravosuđu što se na razne načine manifestira gotovo na dnevnoj bazi, pa tako ne iznenađuje podatak što ga iznio u Sabornici Božo Petrov, pozivajući se na istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma, da je Hrvatska po neovisnosti sudstva na pretposljednjem mjestu u svijetu, jedino ispred Mozambika.

Posljednjih mjeseci raste nezadovoljstvo raznih strukovnih službi, prije svega prosvjetara i medicinskog osoblja, zbog zaostajanja tih struka u odnosu na druge u plaćama zaposlenika. Vlada na čelu sa samim premijerom, ali i resorni ministri nastoje uvjeriti javnost kako su im ruke vezane ograničenim sredstvima u Državnom proračunu. Pod pritiskom štrajkaških zahtjeva, ali vodeći računa o izbornoj godini, premijer Plenković je za iduću godinu ipak najavio skromno povećanje plaća u javnom sektoru.

Glavni Vladin argument da nema dovoljno novca u Državnom proračunu samo pokazuje nemoć same Vlade da se uhvati u koštac s brojnim u širem smislu korupcijskim metodama koje s jedne strane izbjegavaju plaćanje poreza a s druge strane takvom praksom potvrđuju navedeno istraživanje o katastrofalnom stanju hrvatskog sudstva. Po istraživanju koje je za Europski parlament izvršila europska filijala američkog instituta RAND po indeksu rizika od korupcije u javnoj nabavi Hrvatska se nalazi na samom čelu članica Europske unije. To se poklapa s gore spomenutim istraživanjem o neovisnosti sudstva. Po istom istraživanju Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Latvija zbog korupcije u javnoj nabavi godišnje izgube oko 15 posto BDP-a, a to je u Hrvatskoj po gruboj računici oko 8 milijardi dolara.

Po jednoj drugoj domaćoj procjeni korupcija u javnoj nabavi u Hrvatskoj godišnje iznosi 45 milijardi kuna, a od toga je netransparentno 8 do 10 milijardi kuna, pri čemu veći dio te svote završi u privatnim džepovima.

To međutim nije sve, jer u Hrvatskoj kao tranzicijskoj zemlji s korupcijskom privatizacijom i pretvorbom koja je praktički uništila proizvodni sektor postoje i drugi oblici izbjegavanja plaćanja poreza. Među apsurdima hrvatskog gospodarstva, bez obzira što o njemu pričaju sami poslodavci i članovi Vlade, spada i onaj o broju tvrtki koje posluju bez ijednog zaposlenog. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini od oko 133.000 poslovnih subjekata, čak 37,8 posto odnosno oko 50.000 registriranih poslovnih subjekata nije imalo zaposlenih, a od toga 18.000 takvih tvrtki bilo je aktivno. Ta trgovačka društva ostvaruju godišnje prihode od oko 8 milijardi kuna.

Postoji i druga mogućnost za povećanje prihodne strane Državnog proračuna kad su u pitanju trgovačka društva bez zaposlenih. Vlada je trgovačkim društvima koja ostvaruju do 3 milijuna kuna prihoda smanjila porez na dobit sa 20 na 12 posto. Takve tvrtke plaćaju samo 360.000 kuna poreza, ako i to. Međutim kad bi se dobit takvih trgovačkih društava koja nemaju zaposlenih oporezovala sa stopom od barem 50 posto, u Državni proračun slilo bi se 4 milijarde kuna. Vlasnici takvih društava ne bi zbog toga spali na prosječki štap, jer primaju plaću u nekoj državnoj ustanovi kao na primjer fakultetu ili javnom poduzeću.       

Kao primjer takvog trgovačkog društva bez ijednog zaposlenog može se uzeti firma „Adeco d.o.o.“ sa sjedištem u Zagrebu u kojemu je odgovorna osoba Dubravka Sinčić Čorić, a prokurist aktualni ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Čorić. Oboje primaju plaću u državnoj službi, a u 10 godina ostvarili su milijunski prihod, dok su na ime poreza platili samo oko 50.000 kuna. Tvrtka „Sol-Ina d.o.o.“ sa sjedištem u Sisku ostvarila je samo u 2017. godini prihod od više od 2 milijuna kuna bez ijednog zaposlenog. Odgovorna osoba je Tomislav Dragičević, bivši direktor i predsjednik Uprave INE.

Takve trgovačke tvrtke nalaze se u vlasništvu brojnih političara. Bivši ministar u Milanovićevoj Vladi Ante Kotromanović s tvrtkom bez uposlenih „Urbaniko d.o.o.“ s prihodom u 2016. godini od 11,8 milijuna kuna. Njegova druga tvrtka „Pauk d.o.o.“ registrirana za bušenje i miniranje bez ijednog zaposlenog imala je u 2009. godini prihod od 3,3 milijuna s dugoročnim i krtakoročnim obvezama od 12,8 milijuna pa je završila u stečaju. Takve tvrtke imali su i Ljubo Jurčić, Mato Crkvenac, Slavko Linić, pokojni otac i brat premijera Zorna Milanovića. Tu je i čitav niz javnih osoba, poput Damira Novotnyja koji često gostuje i prodaje pamet gledateljstvu HTV-a, zatim kontroverznog Hrvoja Hribara, Danila Šerbedžije, Igora Mirkovića, bivšeg predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Saše Lekovića. Bivši ministar a sada savjetnik predsjednice Republike Mate Granić kao jedini osnivač tvrtke „Magra d.o.o.“ imao je 2016. godine prihod od 386.000 kuna, Bivši savjetnik predsjednika Tuđmana Ivić Pašalić imao je četiri tvrtke u kojima je bio direktor ili član uprave. Anka Mrak Taritaš je bila članica tvrtke „Vivi-ing d.o.o.“ kojoj je prihod iznosio od 2011-17. godine 430.000 kuna. I bivši potpredsjednik Vlade Ivan Vrdoljak nalazi se u ovom društvu kao osnivač tvrtke „Divisma d.o.o.“ s prihodom u 2011. godini od 280.000 kuna, te dugoročnim obvezama u 2015. godini od 2,3 milijuna kuna, a kratkoročnim obvezama od 3 milijuna kuna.

Bez i jednog zaposlenog bivši kratkotrajni predsjednik Vlade Tihomir Orešković, kao predsjednik uprave tvrtke „Aspera nekretnine d.o.o“ od 2013. do 2017. godine, imao je prihod od 45,5 milijuna kuna. Tihomir Orešković bio je i član uprave „Teva Pharmaceuticals d.o.o.“. U procesu privatizacije „Plive“ Tihomir Orešković bio je od 2010. do 2012. godine zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, a od 2012. do 2015. godine predsjednik Uprave, zatim član uprave „Teva Pharmaceuticals d.o.o.“ do 2011. godine. „Teva Pharmaceuticals d.o.o.“ imala je od 2009. do 2010. godine prihod od 565 milijuna kuna bez ijednog zaposlenog. Predsjednik uprave „Ekonerg holding d.o.o.“ Zdravko Mužek imao je bez ijednog zaposlenog u razdoblju od 2010. do 2017. godine prihod od 54 milijuna kuna. Direktorica tvrtke „Atlantic Media d.o.o.“ Vesna Barišić od 2008. do 2017. godine prihod od 546 milijuna kuna bez ijednog zaposlenog. Marko Njavro kao predsjednik uprave od 2016. godine u tvrtki „Cervesia Zagreb d.o.o.“ kojoj je glavni proizvod Ožujsko pivo imao je od 2013. do 2017. godine prihod od vrtoglavih 959 milijuna kuna. Mihajlo Mirković od 2014. godine član uprave „TE Plomin d.o.o.“ s prihodom samo u 2015. godini od 658 milijuna kuna, a od 2008. do 2017. godine bez ijednog zaposlenog imala je prihod od preko 6 milijardi kuna.

Kad premijer Andrej Plenković s kontrolirane javne televizije HTV-a svakodnevno prodaje maglu hrvatskoj javnosti o uspjesima njegove Vlade koje on naravno preuveličava, jer je stvarnost nešto sasvim drugo, budući da se Hrvatska i dalje po mnogim pokazateljima nalazi na samom dnu Europske unije, onda je važno ukazati i na ovu anomaliju u poslovanju hrvatskih tvrtki. Kad bi Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem donijela zakon da sve te tvrtke s milijunskim prihodima i dobiti obvezne uposliti barem jednog nezaposlenog otvorilo bi se najmanje18.000 novih radnih mjesta. Štoviše, umjesto da im se povećaju davanja državi, njima je smanjen porez na dobit s 20 na 18 i 12 posto. Razmjernim oporezivanjem takvih tvrtki u Državni proračun slilo bi se nekoliko milijardi kuna, pa se ne bi trebalo kukati kako nema novca za veće plaće u zdravstvu i prosvjeti, za skupe lijekove oboljeloj djeci, za dječje vrtiće ili za nove škole, pa čak i za borbene zrakoplove.

To bi bila prava zadaća premijera u sadašnjoj ozbiljnoj gospodarskoj situaciji, a ne ulagivanje i popuštanje ucjenama koje postavlja Europska komisija ili etnobiznismen i vođa „pete kolone“ u Hrvatskoj Milorad Pupovac, na određeni način direktno umiješan u ubojstvo humanitarca dr. Šretera i u financijsku propast „Tesla banke“.

 

Vjekoslav Krsnik

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.