Medijski teror a ne informiranje!
Prije nekoliko dana voditeljica RTL Direkta, Mojmira Pastorčić, kategorički je ustvrdila kako "u programu platforme 'Možemo' nema rodne ideologije". O istoj stvari šutjeli su svi u izbornoj kampanji - od HDZ-a do Domovinskog pokreta i nezavisnih kandidata.
Nitko živ nije smio niti spomenuti nametanje rodne ideologije i sve ono što se odnosi na protežiranje LGBTIQ+ subkulture i interesa ovih grupacija. Iste teme prešutjeli su i oni čiji je to sastavni dio programa (Tomislav Tomašević i suradnici iz 'Možemo'), a na medijima s nacionalnom koncesijom bilo je praktično zabranjeno govoriti o tomu i tko god bi eventualno pokušao, bio je ušutkan agresivnim napadima voditelja.
Dakle, dostigli smo takav stupanj "slobode" u kojoj NE SMIJEMO SPOMINJATI TEROR LGBTIQ+ SKUPINA, FEMINISTKINJA, ANARHISTA I NEOKOMUNISTA.
Dragi čitatelji, za one koji nisu imali prigodu, evo dijela programa platforme 'Možemo' o kojem se šutjelo i šuti - NE BEZ RAZLOGA!
DA SU POKAZALI SVOJE PRAVO LICE BI LI POBIJEDILI U ZAGREBU!?
i LGBTIQ+ jednakost
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja
Ravnopravnost u planiranju prostornog razvoja grada
Ravnomjerna raspodjela rada i skrbi
Provedba Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca
Promicanje prava i osnaživanje organizacija i zajednice
Siguran, otvoren i socijalno pravedan Zagreb za sve žene i LGBTIQ+ osobe
Zalažemo se za uspostavu rodne ravnopravnosti u svim domenama života u lokalnoj zajednici, sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja te zaštitu reproduktivnih prava žena i LGBTIQ+ osoba.
Na lokalnoj razini posebnu ćemo pažnju posvetiti osiguranju adekvatne infrastrukture i programa za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i LGBTIQ+ osobama, planiranju rodno ravnopravnog razvoja grada, osiguravanju rodno ravnopravne raspodjele rada i skrbi te osnaživanju organizacija i zajednica koje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ+ ravnopravnosti u Zagrebu.
Osigurat ćemo obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama u vlasništvu Grada te pristup medikamentoznom prekidu trudnoće koji podrazumijeva upotrebu lijekova umjesto kirurških tehnika.
Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja
Sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja otežava niz čimbenika povezanih s neravnopravnim položajem žena i LGBTIQ+ osoba u društvu, nedovoljna osviještenost o problematici nasilja nad ženama i LGBTIQ+ osobama te opća nebriga institucija i donositelja odluka vezanih uz ovaj problem. To uzrokuje različite probleme, poput manjka adekvatnih socijalnih usluga na lokalnoj razini za osobe koje proživljavaju rodno uvjetovano nasilje i slabe suradnje između organizacija civilnog društva koje organiziraju i vode te socijalne usluge i jedinica lokalne samouprave. Velik su problem i nedovoljna financijska i strukturna podrška jedinica lokalne samouprave te nedovoljna razina obrazovanja i osviještenosti o problematici zaposlenih u službama kojima se obraćaju žrtve rodno uvjetovanog nasilja.
Hrvatska bilježi porast rodno uvjetovanog nasilja, a on je zabilježen i u Zagrebu. U PU zagrebačkoj je 2019. broj kaznenih djela protiv spolnosti porastao za 24,6 % u odnosu na godinu ranije, dok je broj prijava za kaznena djela silovanja porastao za 13,3 %. Prijavljeno je 2 099 prekršaja obiteljskog nasilja, a od 2 419 počinitelja 79% činili su muškarci, a 21 % žene. Porast rodno uvjetovanog nasilja zabilježen je i u 2020, za vrijeme pandemije Covid-19, što je rezultat produljenog boravka žrtava s počiniteljima u zatvorenom prostoru. Primijećen je i porast zahtjeva za smještajem u skloništima na području Grada Zagreba te porast korisnika savjetovališta kojima se građanke i građani obraćaju zbog nasilja, naročito obiteljskog.
Rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem (što uključuje i homofobiju, bifobiju, interfobiju i transfobiju), pogođene su i LGBTIQ+ osobe. One su sustavno gurane na margine društva te se nad njima učestalo vrši diskriminacija i nasilje, što pokazuju i europska i nacionalna istraživanja. Naime čak 64 % ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, dok se na razini EU-a Hrvatska nalazi na visokom mjestu u gotovo svim kategorijama koje mjere homofobiju, transfobiju i bifobiju u društvu. Istraživanje raspoloženja građana i građank EU-a prema pravima LGBTIQ+ osoba provedeno 2015. i 2019. godine pokazuje da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica EU-a koja bilježi pad prihvaćenosti LGBTIQ+ osoba.
S obzirom na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i LGBTIQ+ osobama:
Osigurat ćemo dovoljan broj mjesta u ženskim skloništima za žrtve rodno uvjetovanog nasilja, u skladu s preporukama Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Osigurat ćemo dugoročno i stabilno financiranje specijaliziranih organizacija civilnog društva koje provode nezavisne usluge za podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja: SOS linije, savjetovališta i skloništa za žene.
Osigurat ćemo skloništa za LGBTIQ+ žrtve rodno uvjetovanog nasilja;
Temeljem analize izradit ćemo dodatne kriterije za dodjelu stanova u vlasništvu Grada Zagreba žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
U suradnji s organizacijama civilnog društva iz područja ženskih i LGBTIQ+ prava, osigurat ćemo redovito i dugoročno obrazovanje za stručnjakinje i stručnjake iz područja zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa i obrazovanja koji su u kontaktu s žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
U suradnji s PU zagrebačkom, osigurat ćemo učinkovit odgovor policije na bilo koji oblik zločina iz mržnje ili rodno uvjetovanog nasilja.
U Građanski odgoj uvest ćemo afirmativan sadržaj vezan uz rodnu ravnopravnost, odnosno uz prava žena i LGBTIQ+ osoba.
Redovito ćemo pratiti i objavljivati relevantne statističke podatake o rodno uvjetovanom nasilju u gradu Zagrebu.
Ravnopravnost u planiranju prostornog razvoja grada
Naročito ćemo voditi računa o uključivanju kriterija rodne ravnopravnosti u Razvojnu strategiju Grada Zagreba. U skladu s prioritetima postojećeg Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje za ravnopravnost žena i muškaraca, provodit ćemo analizu programa izgradnje parkova, pješačkih i biciklističkih staza, javnog prijevoza i izgradnje javne rasvjete kako bi bolje odgovorili na specifične potrebe žena, djece i osoba starije životne dobi te kako bi jamčili veću sigurnost ženama i LGBTIQ+ osobama. Žene i djeca češće koriste javni prijevoz i pješače, pa bi kriteriji oblikovanja morali uvažavati tu činjenicu. Primjerice, tamo gdje analiza pokaže da je potrebno, stanice javnog prijevoza treba projektirati bliže vrtićima i školama, nogostupe proširiti i promet u kvartovima smiriti, ukloniti barijere kretanju kolica, biciklističke staze odvojiti od automobilskog prometa, a pješačke staze u parkovima učiniti vidljivima i dobro osvijetljenima. Za sigurnost u javnom prijevozu od presudne je važnosti neodgodivo uvođenje politike nulte tolerancije u slučajevima nasilja nad ženama i LGBTIQ+ osobama. To uključuje provođenje kampanje o netoleranciji nasilja u vozilima ZET-a i donošenje protokola za interno postupanje u slučaju prijave nasilja.
Ravnomjerna raspodjela rada i skrbi
Žene se nalaze u neravnopravnom položaju na tržištu rada, s obzirom na to da i dalje obavljaju većinu kućanskih poslova i brige za djecu i starije. Prema istraživanju Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), postoje izravne poveznice između neplaćenog kućanskog rada i neravnopravnosti na tržištu rada.
Poticat ćemo politike i programe usmjerene na ravnomjernu raspodjelu rada i skrbi:
Proširit ćemo dostupnost i kvalitetu usluga predškolskog odgoja te usluge brige za starije i nemoćne. Osigurat ćemo dostupnost domova za starije, ali i poboljšanje programa koji razvijaju usluge u zajednici, poput pomoći u kući) kako bi se ženama omogućilo lakše uključivanje na tržište rada.
Poticat ćemo programe osvještavanja rodno pravedne raspodjele poslova skrbi.
Poticat ćemo implementaciju rodno osjetljivog proračuna te analizirati utjecaj proračunskih rashoda na položaj žena i LGBTIQ+ osoba. Uvest ćemo rodno osjetljive mjere u programe i politike Grada Zagreba, s fokusom na gradske politike obrazovanja i skrbi.
Provedba Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca
Osigurat ćemo provedbu Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini tako što će Povjerenstvo za ravnopravnost spolova imati nadzornu ulogu u njegovoj provedbi.
Promicanje prava i osnaživanje organizacija i zajednice
Kako bi se zaštitio i unaprijedio prava žena i LGBTIQ+ osoba, osim rodno ravnopravnih politika, Grad mora osigurati poticaje kroz resurse za samoorganizaciju i djelovanje formalnih i neformalnih organizacija koje svoj rad temelje na rodnoj ravnopravnosti, odnosno pravima svih žena i LGBTIQ+ osoba. Stoga ćemo raditi na sljedećim prioritetima:
Podržavat ćemo i biti otvoreni za suradnju sa svim akterima koji promiču i štite ljudska, radnička i rodna prava i dostojanstvo.
Kao predstavnici i predstavnice Grada sudjelovat ćemo u Povorkama ponosa LGBTIQ+ osoba i obitelji, kao i u marševima i akcijama povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
Transparentnim natječajima i bodovanjem osigurat ćemo dostupne i priuštive gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima žena i LGBTIQ+ osoba.
Gradske kulturne ustanove poput centara za kulturu i knjižnica učinit ćemo inkluzivnima, poticati ih da osiguravaju sadržaje o ženskoj i LGBTIQ+ ravnopravnosti, vidljivosti i emancipacije te ih učiniti otvorenima i dostupnima za rad i djelovanje LGBTIQ+ i feminističkih organizacija.
(Vidi: https://zagreb.mozemo.hr/program/rodna-i-lgbtiq-jednakost/?fbclid=IwAR315ROCbCJoB40eqMZ7Hk-bKsBjVIyUE13LDZ3TeTgtKvB15K8YShJBmro; stranica posjećena 2. 6. 2021.)
Jadna je naša sloboda i demokracija ako se ljudi u Hrvatskoj boje slobodno misliti i govoriti. Jadna.
Zlatko Pinter