Zauzimanjem Grahova 29. srpnja 1995. hrvatske snage izbile su na prilaze Kninu i presjekle komunikaciju Knin-Drvar-Banja Luka, čime se Knin i cjelokupno okupirano područje sjeverne Dalmacije našlo u poluokruženju.

Ovladavanje Glamoćom dogodilo se u sklopu operacija Ljeto ’95, koja je bila nastavak operacija Zima 94, Cincar, Skok 1 I Skok 2, a počela je samo tri dana nakon što je potpisana takozvana Splitska deklaracija o suradnji hrvatskih i bošnjačkih vojnih snaga, čime je legalizirana prisutnost i djelovanje hrvatskih snaga na području BiH.

Ovom operacijom se željelo spriječiti da vojske bosanskih i hrvatskih Srba osvoje enklavu Bihać, zbog čega je Alija Izetbegović i pristao na tzv. Splitski sporazum.

Operacija je izvršena na dva smjera napada. Na Crni Lug-Bosansko Grahovo napad su počele 7. gardijska brigada HV-a i IX. bojna HOS-a 114. brigade.

Neprijatelj je imao dobro organiziran sustav obrane, ojačan ljudstvom pristiglim s bihaćke bojišnice. Stoga je na desnom krilu drugi dan napada uvedena 2. bojna Termiti 9. gardijske brigade koja je probila neprijateljske linije i oslobodila važno uporište Nos.

Potom je u napad uvedena 4. gardijska brigada HV-a, što je ubrzalo operaciju, te su 28. srpnja 7. i 4. brigada ušle u Bosansko Grahovo.

Na drugom smjeru napada planina Šator-Glamoč djelovali su 1. hrvatski gardijski zdrug, 81. gardijska bojna, 3. bojna 1. gardijske brigade HV-a, 2. gardijska brigada HVO-a, postrojbe HVO-a iz sastava Zbornog područja Mostar i specijalna policija MUP-a Herceg Bosne.

Na tom smjeru neprijatelj je također imao dobro utvrđene položaje na planini Staretini, ali hrvatske su snage već 27. srpnja izbile pred Glamoč.

Osim što su ovim silovitim udarom spasile područje zapadne Bosne od genocida poput onog u Srebrenici, operacijom Ljeto ’95 hrvatske snage napravile su zadnji potreban korak za pokretanje vojno-redarstvene operacije Oluja i ostvarivanja konačne pobjede u Domovinskom ratu.

 

M.M.