Logo

Zagrebački odvjetnik Čedomir Čedo Prodanović dao je opširan intervju pretprošlom izdanju “Nacionala” u povodu izbora predsjednika Vrhovnog suda. Prodanoviću, kao bivšem rezervnom „bezbednjaku“, bliži je onaj kandidat koji se protivi izručenju jugo-udbaša stranim pravosuđima zbog optužbi da su sudjelovali u likvidacijama hrvatskih političkih emigranata.

(vidi: „Može se sumnjati da je stegovni postupak protiv Dobronića pokrenut da se opstruira njegov izbor“, Nacional, 14. rujna 2021.)

Prodanović je odgovarao i na pitanja o stanju u hrvatskom pravosuđu, posebno se osvrćući na razdoblje devedesetih godina:

„Iako u Hrvatskoj lustracije u formalnom smislu nije bilo, ona je de facto provedena. Nije donesen zakon o lustraciji kao u drugim istočnim, bivšim socijalističkim zemljama, ali se ona dogodila, osjetio sam i na vlastitu primjeru“.

Prodanović smatra „pogubnim za zemlju“ što početkom 90-tih godina prošloga stoljeća jedan broj sudaca i tužitelja u Hrvatskoj nije reizabran, istodobno priznajući da su pravosudni sustavi u drugim bivšim komunističkim istočno-europskim zemljama bili kadrovski pročišćavani na temelju lustracijskih zakona.

Činjenica je da o hrvatskom pravosuđu, za razliku od pravosuđa u većini bivših komunističkih istočno-europskih zemalja, egzistiraju vrlo negativne predodžbe. Razlika je posebice vidljiva u odnosu na pravosuđa onih zemalja koje su provele temeljitu lustraciju, kao što su Njemačka, Češka, Poljska i baltičke zemlje.

Činjenica je da su one bivše komunističke istočno-europske zemlje koje su provele temeljitu lustraciju najdalje odmakle u demokratizaciji društva, uspostavi pravne države i gospodarskom razvoju. Drugim riječima, može se zaključiti da je za Hrvatsku bila pogubna upravo činjenica što nije provela sustavnu lustraciju.

Analiza hrvatskog pravosudnog sustava, odnosno sastava hrvatskog Ustavnog i Vrhovnog suda, Glavnog državnog odvjetništva i Županijskih sudova, jasno govori da su oni prvih desetak godina hrvatske državne samostalnosti bili preko 70% popunjeni sucima bivšim članovima Komunističke partije.

Čedo Prodanović primljen je u Partiju još u srednjoj školi. U molbi za prijem ponosno je naveo da su mu i roditelji članovi Partije. Kasnije je imao bogatu - pored profesionalne pravničke - i partijsku karijeru. Ali i „bezbednosnu“.

(vidi privitak: iz partijskog dosjea Čedomira Prodanovića - HDA, signatura 1220, CK SKH, Kadrovska komisija, dosjei članova)

Analogijom iskustva bivših komunističkih istočno-europskih zemalja može se lako zaključiti da je stanje demokratizacije njihova društva, stupanj razvoja pravne države i gospodarskog napretka obrnuto proporcionalan statusu i ulozi pojedinaca poput Čede Prodanovića.

 

 

Bože Vukušić / Facebook

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.