Zrakoplovima i velikim putničkim brodovima upravljaju osposobljeni stručnjaci, a velikim hrvatskim gradovima stranački političari, često amateri; treba li tako ostati ili to treba mijenjati?

Motto: "Demokracija se ne odvaja od pojma partije, ali pojam partije može veoma dobro postojati bez demokracije"

(Camus: Kronike, Demokracija i skromnost, 1947.)

Statut stranke Možemo, dostupan na mrežnim stranicama, odredio je osnovne ciljevi te političke platforme koja upravlja Zagrebom, najvećim i glavnim gradom Hrvatske. U više točaka određeni su ciljevi i način djelovanja stranke. Naglašeno je "povećanje kvalitete života ljudi" te "borba protiv klijentelizma i korupcije"!

Je li baš tome tako pokušat ćemo ilustrirati s tri konkretna primjera, bolje paradoksa, koji bi mogli biti i zagrebačka razglednica s početka travnja, uoči parlamentarnih izbora, na kojima politička platforma Možemo ima visoke ambicije, osvojiti parlamentarnu većinu i dati premijerku.
Po uobičajenoj definiciji paradoks je iskaz suprotan uobičajenomu mišljenju ili očekivanju.

Najeksponiraniji pripadnici Možemo u izbornoj kampanji na sva usta viču kako u gradu kojim upravljaju prilikom natječaja za poslove financirane iz gradske blagajne više nema pogodovanja. Jeka se čuje do Dubrovnika, odakle nekakav "meketavi glas" odgovora kako će tako biti u čitavoj Hrvatskoj kad preuzmu odgovornost za vođenje Hrvatske.

Sandra Benčić, kandidat Možemo u Prvoj izbornoj jedinici jasno i glasno 1. travnja 2024., u 14,30 sati, na N1, u razgovoru s voditeljem Igorom Bobićem kategorički je izjavila kako u Zagrebu nema pogodovanja.

"Nula pogodavanja, nula namještanja - kad se ne krade može se!", slavodobitno je rekla  kandidatkinja za premijerku.
Bilo je to izgovoreno vrlo bučno, ali sve što je bučno samo na prvu je uvjerljivo, a protokom vremena postaje u biti paradoksalno. Kod takvih političkih tvrdnja prvo što se nameće: gdje i kako provjeriti?

Za par dana sreo sam jednoga mladog poduzetnika. Ispričah mu što je Sanda Benčić izjavila i kakvu je jeku to dobilo. Pogledao me začuđeno i nasmijao se, dodavši - obična floskula, imate li vremena za kavu?

"Izjava Sande Benčić da nema u Zagrebu pogodovanja nije točna", izjavio je zagrebački poduzetnik, s dvadesetgodišnjim stažom u građevinskim poslovima. Podsjeća kako je 19. srpnja 2023. zbog olujnoga nevremena bilo prijavljeno 6285 šteta čiji su nadzor provodili timovi izabrani od gradske vlasti, od kojih su neki imali dnevno po 35 prijavljenih sati, iako dan ima 24 sata. "Je li ti bilo pogodovanje", upitao je, dodavši kako ne zna nijednog inženjera, a u imeniku mobitela ima ih više od 100 da bi bio uključen u taj nadzor, za razliku od ranije gradske vlasti kad su se preko Civilne zaštite i Grada Zagreb njegovi kolege dobrovoljno javljali. "Civilna zaštita danas nema nijednog ugovora o zaštiti cesta, ugovori su istekli", rekao je, spomenuvši gimnaziju Tituša Brezovačkoga kao primjer pogodovanja. Podsjeća kako je poništen projekt obnove koji je bio verificiran i odobren, a  posao dodijeljen tvrtki čiji je posao skuplji čak devet milijuna eura.

"Do smjene gradske vlasti godišnje je Grad Zagreb financirao od 50 do 70 objekata, fasada, a sada je taj broj jednoznamenkast. Na odluku, odabir izvođača čeka se minimalno devet, a nekad duže od 12 mjeseci pa građevinari zbog rasta cijena rada i materijala odustaju od posla. Ranije se ugovor o uvođenju u posao realizirao u roku od dva do tri mjeseca. Zar to ne govori sve o njihovoj učinkovitosti", upitao je, navevši primjere pogodovanja školskih i vrtićkih odbora koji su najčešće popunjeni stranačkim aktivistima Možemo, dok su ranije tamo sjedili stručni ljudi. Ti odbori  imaju ukupno 600 članova, a članovi imaju naknadu po sjednici u iznosu od najmanje tridesetak eura", rekao je.

U tijeku predkampanje za lokalne izbore Sanda Benčič izjavila je 22. ožujka 2021. da će blokovi biti obnovljeni protupotresno i povećanom energetskom učinkovitosti, i ne samo to, već da će urediti unutrašnja dvorišta i zajedničke prostorije. "Niti jedan  blok se tako nije obnovio", kaže zagrebački poduzetnik, koji tvrdi kako vrlo pouzdano zna da je u vrijeme gradonačelnika Milana Bandića vozni park ZET-a radio s 85 posto kapaciteta, europski je prosjek 95 posto, za vrijeme Domovinskog rata nije pao ispod 60 posto, a sada je na 50-55 posto i zato se događaju iskakanja tramvaja i čekanja autobusa i td.

Slušajući poduzetnika, sjetih se da je Sanda Benčić o pogodovanju govorila 1. travnja, a tog datuma ljudi su skloni šalama. Kad kaže da želi biti premijerka, na osnovi prethodnog, trebalo bi zaista shvatiti kao šalu!

Možemo se obijesno razmeće obećanjima o kvaliteti života

Kako lijepo zvuči obećanje možemovaca o povećanju kvalitete života. No, gdje se i kako to očituje? Nije baš jasno, posebno u slučaju pacijenata koji strpljivo čekaju autobus, nakon pregleda ili liječenja ispred KB Dubrava, kako bi došli do tramvajske postaje u Dubravi, i odatle nastavili dalje. Nekad je autobus prometovao ispred Bolnice u smjeru Dubrave (jedna autobusna postaja) svakih desetak minuta. Posljednje vrijeme čeka se na autobus više od pola sata. Skupi se toliko ljudi da često svi ne mogu ući u autobus. Uglavnom riječ je o starijim ljudima, pretežno ženama. Tako je bilo i u petak, 5. travnja. Na suncu je mnoštvo ljudi čekalo autobus, više od pola sata.

"Ovo je ovako otkad su ukinuli autobusnu liniju za Policijsku akademiju", reče jedna žena. "Zamislite kako će na ovom suncu biti čekati autobus u svibnju, lipnju, srpnju", dodao je muškarac i ljutito opsovao! U Drugoj izbornoj jedinici kojoj pripada istočni dio Zagreba, mahom žive građani koji gravitiraju KB Dubrava, na listi platforme Možemo je prof. dr. sc.  Danijela Dolenec. Očekuje li glas na parlamentarnim izborima građana koje se izvrgava dugutrajnom čekanju autobusa na suncu ispred KB Dubrava? Ovdje ne treba navoditi kako iz Možemo kritizuraju aktualnu vlast na razini države. Dovoljno je pogledati njihovu bujicu nastupa na televiziji N1. Izgleda da su na razini države spremni sve riješiti udarcem ruke o ruku, a ne mogu riješiti zapravo mali prometni problem; pacijentima koji dolaze i odlaze autobusom iz KB Dubrava, omogućiti im ljudski prijevoz, da se ne voze kao marva, da ne čekaju nakon pregleda toliko dugo autobus. U prijepodnevnim satima, kad je najveća frekvencija ljudi, trebalo bi ljudima pružiti brži i lakši prijevoz, da se ne voze kao sardine. Građani prijevoz plaćaju te nije jasno u čemu je problem?  Možemovci tamo izgleda ne dolaze na preglede. Možda zato ove bolničke pacijente i tretiraju kao građane drugog reda?


Zagreb jedini grad u EU čije stanovnike budi kreštanje vrana?

Bila je nedjelja, 7. travnja, oko 7 sati, kad sam otišao kupiti pecivo za doručak, u pekarnicu, gdje obično kupujem kruh. Bila je zatvorena. Susjed me uputio na Kukuljevićev trg, jer upravo se vraćao od tamo. Puhao je sa Sljemena lagan proljetni vjetar na kojem se čovjek osjeća  svježe i poletno. U prodavaonici nije bilo gužve. Nije bilo ljudi ni na trgu. Poneki prolaznik. Taj trg tijekom dana, posebno predvečer pun je djece. Još ranija gradska uprava uredila ga je u malo dječje igralište s ljuljačkama, toboganima, vrtuljcima i drugim djeci primamljivim sadržajima. Pekarnica je negdje u bloku zgrada po sredini trga koji formiraju dva paralelna reda višekatnica, središte trga ispunjeno je drvećem, koje ljeti kad je žega pravi ugodnu hladovinu. Na trgu su dvije banke, dvije ljekarne, pošta, trgovine s hranom, obućom i odjećom, knjižnica, kiosk s novinama, u blizini je Dom zdravlja. Po svemu dakle europski trg. Da ima još poprsje ili kip u naravnoj veličini velikana hrvatskoga preporoditeljskog pokreta Ivana Kukuljevića Sakcinskog bio bi to trg izgledom i funkcionalnošću za svaku pohvalu.

Obavio sam kupnju i zaputio se prema stanu. I onda me već pri izlasku iz pekarnice dočekalo kao u taktu kreštanje vrana, čije je sablasno oglašavanje odjekivalo trgom, kao da se odbijalo od fasade zgrada. Čovjek pomisli kao da je u Hitchcockovom horor filmu.  Može li od ovog bučnog kreštanja ranim jutrom išta biti ružnije? Kako se djeca osjećaju, bude se uz taj prodoran, po svemu gladni glas tih sivocrnih ptica, koje su gotovo iz parkova i zelenih površina istisnule golubove? Je li to ona kvaliteta života, kvaliteta jutarnjeg buđenja, uz kreštavi zvuk vrana koji obećava Možemo u svojem Statutu na prvom mjestu, a htio bi vladati Hrvatskom? Stanovnici zagrebačkoga Kukuljevićeva trga pripadaju 6. izbornoj jedinici, koju ispred Možemo predvodi sam gradonačelnik Tomislav Tomašević! Zapravo najodgovorniji čovjek što djecu kao nigdje u Europi budi kreštanje vrana! Kakav paradoks - po svemu europski trg, a po kreštanju vrana nekakva tamna zabit!

Upravljnje velikim gradom, kao što je Zagreb, nije kako to neki misle baš jednostavno. Akademik Branko Kincl, jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata, prije nekoliko godina bio je upozorio kako bi trebalo upravljati velikim sustavom kao što je Zagreb. To se nije uzelo u obzir.  Bilo mi je neobično da njegova ideja nije naišla na plodno tlo u HAZU te se pokrenula stručna rasprava. Jer, Akademija, kao multudisciplinarna institucija za to jedina ima kapaciteta. Zrakoplovima, velikim putničkim brodovima ne upravljaju političari, amateri, nego visoko osposobljeni stručnjaci. Zašto tako ne bi moglo biti i s velikim gradovima, kao što je Zagreb?

Marko Curać

Share
0