Neuspjeh SAD-a da osigura trajniji prekid vatre u Pojasu Gaze unatoč 2-tjednoj intenzivnoj diplomaciji, odražava novu dinamiku u arapskom svijetu, u kojem taj najmoćniji svjetski akter gubi utjecaj i ima sve manje saveznika, javlja Hina.



Kada je američki državni tajnik John Kerry 21. srpnja otputovao iz Washigntona u misiju da pokuša zaustaviti najnoviji izraelsko-palestinski rat, već je više od 400 Palestinaca izgubila živote, od kojih većina civila, kao i 20 Izraelaca, od kojih 18 vojnika.

Gotovo dva tjedna nakon Kerryjeve intenzivne diplomacije u Kairu, Jeruzalemu, Ramallahu, Tel Avivu i Parizu, te brojnim telefonskim pozivima, broj mrtvih se utrostručio, dva prekida vatre su propala, a nasilje je eksplodiralo.

Izrael je u petak objavio prestanak najavljenog 72-satnog prekida vatre, samo nekoliko sati nakon što je taj prekid vatre započeo, ustvrdivši da su Hamasovi militanti prekršili primirje, uhitivši jednog izraelskog časnika i ubivši još dvoje.

U ponovnom izraelskom bombardiranju ubijeno je više od 70 Palestinaca a ranjeno otprilike 220, kazali su bolnički izvori. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je Hamas i ostale militantne skupine da će „snositi posljedice svojih djela“.

Osim netrpeljivosti između dviju strana – od kojih se niti jedna ne čini blizu ostvarenja svojih ciljeva – diplomatski izazov Washingtona još složenijim čini i erozija njegove pozicije na Bliskom istoku. Tome doprinose i napetosti između velikih arapskih igrača, koji na taj sukob gledaju kao na rat protiv Hamasa i njegovih islamističkih saveznika, ali i ponešto nespretna američka diplomacija, uključujući tu i loš tajming, te napetosti između SAD-a i Izraela.

Slabljenje američkog utjecaja

„Uopće nije upitno da američki utjecaj u arapskom svijetu slabi“, kaže Daniel Kurtzer, bivši američki veleposlanik u Izraelu i Egiptu, a sada na Sveučilištu Princeton.

Vjerodostojnost SAD-a potkopana je njegovim oklijevanjem da intervenira u sirijskom građanskome ratu; Kerryjevim neuspjehom u nastojanju da nametne mir Izraelcima i Palestincima još u travnju, te nestabilnost Iraka unatoč golemoj američkoj intervenciji, koja traje već cijelo desetljeće.

Američki pregovori s Iranom oko nuklearnih postrojenja, pak, ojačali su strah Arapa od približavanja Teherana i Washingtona.

„Ne čini se baš da je SAD u potpunosti razumio kompleksnosti te regije“, kaže Kurtzer, nagovijestivši je u nekim zemljama u toj regiji počela jačati percepcija da mogu prkositi Washingtonu bez plaćanja cijene.

U jednom znakovitom incidentu, a riječ je bila o značajnom kršenju protokola, Kerry i njegovi pomoćnici bili su pretraženi opremom za otkrivanje metalnih predmeta kad su stigli na sastanak s egipatskim predsjednikom Abdel Fattah al-Sisijem u Kairo 22. srpnja.

U Izraelu, u neprijateljski nastrojenim medijskim izvješćima iza kojih očito stoje izraelski dužnosnici, američki državni tajnik oštro je napadnut nakon što je napustio regiju. „John Kerry je hodajuća sramota, s karakteristikama snježne kugle. Što se više kotrlja, veća je sramota“, napisao je kolumnist Ben Caspit u izraelskom listu Ma'ariv.

Zasad nije jasno kada će se, i hoće li se uopće, Kerry vratiti u tu regiju.

SAD ne kontrolira sve

Američki predsjednik Barack Obama branio je Kerryja u petak, ismijavajući ideju da je SAD izgubio utjecaj ili da može riješiti svaki problem.

„Očito su ljudi zaboravili da Amerika, kao najsnažnija zemlja u svijetu, ipak još ne kontrolira sve diljem svijeta. Naši diplomatski napori često trebaju vremena. Često će se vidjeti napredak, a zatim korak unazad. To je priroda svjetskih poslova. Oni nisu skladni i glatki“, kazao je Obama novinarima.

Američka zadaća postaje sve zahtjevnijom i uslijed cijepanja unutar arapskog svijeta, između islamističkih snaga poput Hamasa i egipatske Muslimanske braće, i tradicionalnih sila koje ih smatraju izravnom prijetnjom.

Egipat to najbolje oslikava. Al-Sisi, koji je vrhovni vojni zapovjednik, na vlast je došao nakon što je egipatska vojska svrgnula Mohameda Mursija, izabranog predsjednika iz redova Muslimanskog bratstva, koji njeguje duboke veze sa Hamasom.

„Uloga Egipta se promijenila – od vjerodostojnog posrednika do toga da ga se počinje smatrati gotovo protagonistom s vlastitim interesima, neprijateljski nastrojenim prema Hamasu, ako ne i u sukobu s njime“, kaže Rob Danin, bivši dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova, a sada u Vijeću za vanjske odnose.

Posljedično, Kerry se okrenuo Kataru i Turskoj, čiji čelnici imaju mnogo veće simpatije za Hamas, kako bi utjecali na tu palestinsku skupinu da prihvati prekid vatre.

Prošle subote u Parizu, Kerry se sastao s ministrima vanjskih poslova obje zemlje, kao i Britanije, Francuske, Njemačke i Italije, kako bi zajedno pozvali na produljenje 12-satnog prekida vatre koji je proglasio Izrael. I taj je prekid vatre, u konačnici, propao.

Skup sedam ministara vanjskih poslova, bez ijednog predstavnika palestinskih vlasti ili iz tradicionalnih arapskih sila kao što su Egipat, Saudijska Arabija ili zemlje Zaljeva, razljutio je američke saveznike na Bliskom istoku.

Ukopane obje strane

Za obje strane u palestinsko-izraelskom sukobu ulozi su porasli nakon što je Izrael 8. srpnja započeo bombardiranje Gaze iz zraka i s mora da bi zaustavio Hamasove rakete na svojem području, nakon čega je pokrenuo ograničenu kopnenu invaziju.

Broj žrtava – više od 1.500 ubijenih Palestinaca, većinom civila, i 63 izraelska vojnika te 3 civila - otežava objema stranama prekid sukoba bez ikakvog postignuća nakon svog tog krvoprolića.

A niti jedna strana nije ni blizu ostvarenja svojih ciljeva: Hamas naime traži prekid blokade Pojasa gaze, a Izrael pokušava ograničiti vojne kapacitete Hamasa (rakete i mrežu tuenla) kako bi smanjio mogućnost budućih napada.

Govoreći novinarima, Obama je opisao američku „dilemu“. „S jedne strane, Izrael se ima pravo braniti, i biti u mogućnosti doprijeti do tih raketa i mreže tunela“, rekao je američki predsjednik, dodavši da, s druge strane, budući Hamas lansira rakete iz civilnih naselja, stradavaju nevini.


M.M.