Logo

Mostarsko partizansko groblje, kako se čini, moglo bi u skoroj budućnosti biti raskrinkano kao još jedna u nizu prijevara izvedenih u režiji KPJ i podređenih joj represivnih tijela.

 -Partizansko groblje izgrađeno je na mjestu gdje se nalazi nekoliko masovnih grobnica nastalih u drugoj polovici veljače 1945., koje su OZN-a i KNOJ napunili tijelima ratnih zarobljenika  i civila, uglavnom mostarskih Hrvata, kazao nam je jedan stariji Mostarac, koji i danas sa strahom govori o tom razdoblju.

Na mjestu današnjeg stadiona NK Zrinski, na padinama Bijelog Brijega, u to se vrijeme nalazila vojarna Zapadni logor, u koju su u režiji OZN-e, kako svjedoči nekolicina očevidaca, bili prikupljani ratni zarobljenici.

Većina ratnih zarobljenika, kako doznajemo, u noćnim je satima, kamionima odvođena na stratišta u istočnoj Hercegovini. Međutim, jedan dio tih masovnih egzekucija, koje su u proljeće 1945. u Mostaru bile svakodnevna pojava, obavljen je na padinama Biskupove glavice, odnosno na području gdje je polovicom šezdesetih godina izgrađeno partizansko groblje.

Mostarska biskupija vlasnik zemljišta

Uvidom u dostupnu dokumentaciju pokazalo se kako je vlasnik katastarske čestice na kojoj je izgrađeno partizansko groblje, ukupne površine 79.248 četvornih metara, od nacionalizacije bila Skupština općine Mostar, čiji je pravni slijednik Grad Mostar.

Međutim, do nacionalizacije, vlasnik te parcele bio je Biskupski ordinarijat u Mostaru, koji puna dva desetljeća pokušava natrag vratiti ono što su komunističke vlasti doslovce otele u poratnom razdoblju.

Nova zgrada Biskupije sagrađena je 1906. Prostor današnje Biskupove glavice, kao i prostor oko rijeke Radobolje, gdje se danas nalazi Katedrala, do nacionalizacije je bio u vlasništvu Biskupskog ordinarijata. Dolaskom komunističke vlasti, zemljište je oduzeto, stabla i loze posječeni, te su na njihovom mjestu posađeni borovi. Istovremeno, biskupijski vinski podrum, vino i bačve su nacionalizirani, čime je u potpunosti uništena tadašnja biskupijska ekonomija.

Na taj način novozasađenim borovim mladicama prekriveni su i tragovi masovnog komunističkog zločina, odnosno tragovi nekoliko masovnih grobnica, nastalih na tom području tijekom veljače i ožujka 1945. godine.

Sama izgradnja groblja odvijala se početkom šezdesetih godina, i to po idejnom rješenju beogradskog arhitekta Bogdana Bogdanovića. Groblje je sagrađeno 1965. i ima 661 nadgrobni kamen, simbolična značenja, ispod kojih nisu posmrtni ostaci partizana, kako se ranije tvrdilo, nego prikriva pristup masovnim grobnicama koje su dokaz strahovite komunističke represije, tvrde naši izvori.

Prije nekoliko godina, tadašnji je mostarski katedralni župnik don Luka Pavlović, govoreći o denacionalizaciji područja Biskupove glavice, kazao da će sve ono što je Crkvi oduzeto, kao i povrat i svi problemi vezani uz vraćanje imovine, biti predmet rasprave tek nakon donošenja zakona o denacionalizaciji te da Crkva ima pravo na oduzetu imovinu.

Međutim, od zakona ni danas ništa. Donošenju takvog zakona posebno se protivi bošnjačka politička elita i nekolicina udruga koje djeluju kao produžene ruke Lagumdžijinog SDP-a, kao i nekolicine i danas živućih mostarskih komunista, koji imaju i te kako dobre razloge da se istina koju skrivaju simbolični "partizanski" grobovi Bogdana Bogdanovića nikad ne dozna.

 

Damir Šimić

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.