Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) u ponedjeljak je objavilo preliminarne podatke o rezultatima izbora za Zastupnički dom parlamenta BiH iz kojih proistječe kako je na temelju glasova sa 60 posto biračkih mjesta iz Federacije BiH najjača politička stranka u tom entitetu Stranka demokratske akcije (SDA).

SDA je dobila potporu 25 posto biračkog tijela, slijedi je koalicija okupljena oko HDZ BiH s nešto manje od 19 posto osvojenih glasova a potom SDP BiH koji je dobio potporu oko 14 posto birača dok je Demokratska fronta (DF) novog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića dobila nešto manje od devet posto biračkih glasova.

Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića također je osigurao ulazak u državni parlament no na ovim je izborima doživio ozbiljan pad i tek je na petom mjestu s oko šest posto osvojenih glasova.

U Republici Srpskoj se izborni sraz između Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i oporbene koalicije pod nazivom Savez za pobjede okupljene oko Srpske demokratske stranke (SDS) okončao uvjerljivom pobjedom dosadašnjeg predsjednika tog entiteta koji je dobio mandat u Predsjedništvu BiH a njegova najbliža suradnica Željka Cvijanović postala je novom predsjednicom RS.

Oboje su u odnosu na protivničke kandidate ostvarili prednost od oko 30 tisuća glasova a i u izborima za državni parlament SNSD se pokazao najjačom strankom dobivši potporu nešto manju od 40 posto biračkog tijela. SDS je dobio 25 posto glasova a njen koalicijski partner Partija demokratskog progresa (PDP) oko 12 posto glasova.

Milorad Dodik ipak može računati i na oko 15 posto glasova koje su dobili kandidati dvije manje stranke iz RS-a što su s njim do sada bile u koaliciji pa će na njegovoj strani vjerojatno biti većina zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH koji dolaze iz RS-a što znači kako će SNSD postati i dijelom vlasti na državnoj razini.

U Narodnoj skupštini RS SNSD je dobio potporu oko 32 posto biračkog tijela, SDS oko 20 posto glasova a Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija (SP) koji su u koaliciji s Dodikom po 14 odnosno 8 posto glasova. U entitetskom parlamentu zastupnike će izvjesno imati i PDP koji je dobio potporu oko 10 posto birača.

Iz ovih brojki proistječe kako Milorad Dodik ne bi trebao imati poteškoća u očuvanju dosadašnje vlasti u RS-u. Složeni ustroj BiH podrazumijeva koaliranje na državnoj razini u bilo kojem slučaju ishoda izbora a u Federaciji BiH vlast je moguće uspostaviti isključivo temeljem proporcionalne zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti.

U ovom entitetu ključevi vlasti su u rukama Stranke demokratske akcije (SDA) a prvi je ponudu za koaliranje potencijalnim partnerima već u prvim satima po okončanju glasovanja uputio upravo njen predsjednik Bakir Izetbegović.

Što će učiniti HDZ BiH?

Iako je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović pretrpio poraz od Željka Komšića u utrci za novi mandat u Predsjedništvu BiH Izetbegović je pozvao HDZ BiH na koaliranje radi uspostave vlasti.

-Preporučio bih Čoviću da bude dio vlasti i predstavlja hrvatski narod proporcionalno osvojenim glasovima - izjavio je Izetbegović iako je dodao kako bi u SDA najradije koalirali s "probosanskim strankama koje neće kočiti procese i reforme".

Ova ponuda svakako nije neočekivana jer Izetbegović jako dobro zna da će, zbog većine ostvarene u pet županijskih skupština, HDZ BiH imati puni nadzor nad klubom hrvatskih izaslanika u Domu naroda a time i presudnu ulogu u imenovanju predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH te formiranju vlasti na entitetskoj i državnoj razini.

Međutim, Izetbegovićeva poruka Čoviću "da predstavlja hrvatski narod proporcionalno osvojenim glasovima" je znakovita i ukazuje na mogućnost novih prijepora.

S druge strane, HDZ BiH tek treba definirati dalje korake i odlučiti što će poduzeti nakon izbornog inženjeringa u kojem je bošnjačkim glasovima izabran hrvatski član Predsjedništva BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, je u izbornoj noći naznačio kako će pri tom u ovoj stranci posebice voditi računa o tome kako zaštiti interese hrvatskog naroda iz čega je moguće zaključiti kako bez obzira na Čovićev poraz u utrci za Predsjedništvo BiH, u HDZ-u BiH razmišljaju o tome da nastave biti dio izvršne i zakonodavne vlasti u zemlji. Pod kojim uvjetima tek će se vidjeti.

Već sada je izvjesno je kako ključevi nove vlasti ostaju u rukama Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, što, uz izbor Željka Komšića glasovima bosanskih unitarista, ukazuje na činjenicu kako je utjecaj Rusije, Turske i Irana u BiH, nakon ovih izbora u BiH, još snažniji nego do sada.

Zahvaljujući skoro plebiscitarnoj potpori hrvatskog biračkog tijela - HDZ BiH, sasvim je izvjesno, ostaje u vlasti na županijskim, entitetskim i državnoj razini. Međutim, hoće li primjenom novih metoda, poput najave o "predstavljanju hrvatskog naroda proporcionalno osvojenim glasovima" doći do novih pokušaja smanjenja utjecaja euro-atlantskog utjecaja, ćiji su Hrvati predvodnici - još je rano kazati.

 

M.J.