Razračunavanja unutar pravosudnih institucija BiH se nastavljaju. Tako se u utorak potpredsjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV) Ružica Jukić na svom Facebook profilu osvrnula na lik i djelo bivše predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso.

"U ovom tekstu prikazati ću lik i djelo Meddžide Kreso.

Naime, to je bivša predsjednica Suda Bosne i Hercegovine, koja je vladala sudom 12 godina i napravila razdor između nositelja pravosuđa.

Prikazati ću kako je Meddžida Kreso napredovala i prelazila sa funkcije na funkciju. Nije imala vremena ni da pogleda predmete, koje je zadužila, a već je bila izabrana na drugu funkciju.

Dakle, nakon dužeg vremena, odlaska iz pravosuđa, 2001. Meddžida Kreso, vraća se na „velika vrata“ i kojom prigodom se imenuje za zamjenika tužitelja tužiteljstva Federacije BiH, na kojoj funkciji ostaje do kraja 2002.g., a onda čim je formirano Tužiteljstvo BiH od siječnja 2003.g. imenovana je za zamjenika glavnog tužitelja, Tužiteljstva BiH. Bila je član VSTV 2004.g. samo tri mjeseca ,za vrijeme kada je sudac Branko Perić bio predsjednik VSTV. Sama, uz pomoć svojih kolega, članova vijeća, imenuje sebe za suca Suda BiH, pa odmah nakon par sati imenuju je i za predsjednika Suda BiH. Dakle, protivno zakonu o VSTV, jer se predsjednik suda bira iz reda sudaca tog suda, a ona je bila tužitelj u momentu apliciranja. Na toj funkciji je ostala dva mandata. Kada je aplicirala za drugi mandat, vodila se žestoka rasprava između članova vijeća, jer upravo Meddžida Kreso nije opravdala rad u prvom mandatu, a drugo nije bila ni prva na listi, nego kolega Davorin Jukić.

Presudilo je nešto drugo , a ne profesionalnost. Glasovanje je pokazalo rezultat 7 glasova za, 7 protiv. Meddžida je prošla, jer je za nju glasao tadašnji predsjednik VSTV Milorad Novković, čiji glas je vrijedio za dva. Poslije mi je rekao da je shvatio da je pogriješio, jer je doista pokazala da joj se nije trebalo omogućiti da ponovo dobije mandat predsjednice suda.

Kada je Meddžida Kreso ocijenjena sa ocjenom tri, odmah je prestala da ocjenjuje suce, kako ni VSTV ne bi mogao ocjenjivati nju i time iskazala nepoštivanje institucije VSTV, te jednakost svih sudaca da budu ocijenjeni u svom radu.

Kao predsjednici suda, nepotizam joj nije bio stran. Zapošljavala je djecu svojih prijatelja. Izvod iz transkripta od 30.10.2015.g. govori kako Meddžida zapošljava djecu svojih prijatelja Merdanović. Taj transkript nije završio u sudskom postupku, jer je na njemu bio razgovor Meddžide Kreso u vezi zapošljavanja djece prijatelja i šta je njoj prioritet. Da li znanje ili da se radi o djeci prijatelja.

Meddžida Kreso je očito bila izvan zakona.

Zatim, je zaposlila i kćerku od Slavice Ćurić tadašnje članice Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, preko koje i danas sprovodi svoju volju i uplitanje u rad pravosudnih institucija, a dokaz za to je njena izjava za N1 da traži da Visoki predstavnik, putem Bonskih ovlasti, smijeni članove vijeća, a upravo je to bio nacrt teksta saopćenja nekoliko članova predsjedništva Udruženja sudaca, kojima je istekao mandat, među kojim članovima je i Slavica Ćurić, odnosno sada Ćindrak, koja je sutkinja Vrhovnog suda BiH.

Da je Meddžida išta pročitala i pratila situaciju, onda bi znala da Visoki predstavnik, nema više te ovlasti, jer je već odavno završen rat i građani na izborima biraju svoje predstavnike.

Nadalje, Meddžida se miješala u rad VSTV, tj sve odluke, a najviše imenovanja i disciplinske postupke. Putem poruka je tražila od mene da se za glavnog tužitelja ne izabere Milana Popadić, jer je ona Milanov čovjek, a da treba da se izabere Alena Kurspahić.

Također je tražila da „stisnemo“ disciplinsku komisiju da se suspendira tadašnji glavni tužitelj Salihović.

Kada je u pitanju tužitelj Oleg Čavka zvala me je isto i tražila da se isti suspendira i ja sam joj tada rekla da se ne može neko suspendirati tko nije načinio niti disciplinski prekršaj. Konačno to su rekle kolege, koje su bile u tim komisijama.

Kada je bio posljednji izbor za predsjednika Suda BiH, a nakon štoje u dnevnom.ba objavljen članak u vezi Meddžide Kreso ista je napisala demant u kojem je priznala da je išla u ambasade i o Ranku Debevcu iznosila tvrdnje da se radi o bolesniku, koja bolest ga čini nepodnobnim za tu funkciju, te da je to rekla jer joj je bilo važno tko će je zamijeniti. Kao da se radi o kraljevskoj funkciji.

To je dokaz da naši nositelji pravosđa, političari i drugi, odlaze u ambasade sa ciljem diskreditiranja pojedinih nositelja pravosuđa i ne znam koga sve još.

Meddžida Kreso je imala najveću plaću, tako da je skoro pa duplo veća od članova vijeća, koji su suci općinskih sudova, a vozili su je skupocjeni automobili sa pratnjom.

Izjava Meddžide Kreso, da postoji pravosudna mafija je trajno uništilo ugled pravosuđa ove države.

Vjerojatno je pri tome mislila i na sebe.

U radu suda BiH pod vodjstvom Meddžide Kreso Ured za reviziju institucija BiH, je za tri godine utvrdio nezakonitosti u vezi isplaćivanja naknada , koje nisu na zakonu zasnovane i da šteta iznosi preko 30.000. KM. Produžavala je nezakonite ugovore pripravnicima nakon isteka roka od godine dana.

U izvještaju o financijskoj reviziji Suda Bosne i Hercegovine za 2012. godinu, broj: 01/02/03-08-16-1-500/13, uočeno je, da Sud BiH na čelu sa tada Meddžidom Kreso nema apsolutno sačinjenu nikakvu strategiju za borbu protiv korupcije.

I u ovom slučaju, izostaje procesuiranje bivše predsjednice Medžide Kreso, iako se vidi da je „zaobilazila“ zakon gdje god je stigla.

Za kraj:

Meddžida Kreso ne može znati da li su strane ambasade vršile utjecaj na imenovanje i postupke, jer to ona može samo tvrditi za sebe tj. da nema saznanja o tome.

Mnogo toga bih mogla reći o predsjednici, ali za sada ću stati na ovome", objavila je Ružica Jukić na Facebooku.

Ostaci AID-a problematiziraju arhiv HVO-a

Istodobno, u ponedjeljak navečer, Federalna je televizija, u vrlo gledanoj emisiji "Mreža", emitirala prilog kojim se otvara pitanje  povratka djela arhiva HVO-a koji se nalazi u Zagrebu.

Promišljajući o načinima povratka arhivske građe u Sarajevo, kreatori ovog priloga, u kome se vidi trag ostataka nekadašnjueg AID-a, otvoreno zagovaraju povratak tog arhiva u Sarajevo, kako bi se olakšao kazneni progon nekadašnjih političkih čelnika HZ Herceg Bosne i bivših pripadnika HVO-a. Kao temelj za takve postupke vide pravosnažnu hašku presudu u predmetu "Prlić i ostali". Naravno, tendenciozno je tumačeći.

Za poznavatelje političkih prilika u BiH, ovo je nastavak tzv. afere "selefije", kreirane u samom vrhu bošnjačkih političkih struktura, kojom se Republika Hrvatska pokušala optužiti za navodno kompromitiranje bošnjačke strane po pitanju suradnje s islamističkim radikalnim pokretima.

 

M.J.