Mnoge su države sinonim za složenost, ali Bosna i Hercegovina postala je i sinonim za stagnaciju i blokade, izjavio je za „Avaz“ zastupnik i član Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Tonino Picula. Dodaje kako se čini da se BiH, u razdoblju u kojem su napredak Crne Gore i Albanije očiti, nikako ne uspijeva odmaknuti od vlastite dejtonske sjene.

– Sjeverna Makedonija je, nažalost, uglavnom blokirana izvana od svojih susjeda, Grčke, a sada i Bugarske, za razliku od BiH, koja je blokirana iznutra. Činjenica je da se u BiH političari ne mogu dogovoriti ni oko čega i da zbog tih blokada zemlja već neko vrijeme gubi i vrijeme i novac, ali ono što je najgore – gubi mlade ljude koji masovno odlaze iz zemlje. Prema nekim projekcijama, BiH je u svjetskim razmjerima izložena najvećem riziku od gubitka stanovništva, koje jednostavno više nema strpljenja čekati da se situacija u zemlji popravi – rekao nam je Picula.

Iako je Bruxelles prije gotovo dvije godine pružio ruku BiH, država je, prema Piculi, još uvijek na samom početku svojega europskog puta, jer u zemlji postoje „veto-skupine“ koje govore o europskoj perspektivi, ali se teško odriču vlastitih političkih i materijalnih interesa zajamčenih Daytonskim sporazumom.

Dodaje da su vrata Bruxellesa za BiH i dalje odškrinuta, ali to samo po sebi ne rješava probleme.

– Teško je u ovom trenutku reći hoće li 2026. biti još jedna izgubljena godina zbog izbornog kalendara. Izborne godine svugdje, a osobito u BiH, nemaju poticajan, nego inhibitorni učinak. Ipak, volio bih vjerovati da bi tijekom ciparskog predsjedanja – od 1. siječnja, kada Cipar preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije – moglo doći do određenog pomaka. Cipar je mala država koja je ušla u EU iako ni sama u potpunosti ne ispunjava kopenhaške kriterije, jer je jedan dio zemlje okupiran. BiH nije okupirana, ali postoji razrađen sustav blokada koji onemogućava napredak, pa bi ciparski senzibilitet možda mogao biti poticajan da se na europskoj razini BiH pruži određena prilika. Najveću priliku imaju političari – da u idućih nekoliko mjeseci pokušaju usvojiti zakone koji su u parlamentarnoj proceduri stalno na rubu usvajanja – ističe Picula.

Picula je govorio i o potrebi jačanja veza između BiH i Hrvatske te komentirao događaje koji povremeno narušavaju te odnose. Jedan od njih je i donošenje zakona o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH.

– Hrvatska deklarativna tvrdnja da je BiH za nju najvažnija država na svijetu, a ne samo susjedna zemlja, mora se potvrđivati i konkretnim potezima. Potrebno je biti odmjeren, konzultirati se, ali jednako tako BiH ne smije vlastite slabosti prikrivati svojevrsnom napetošću prema Hrvatskoj. BiH mora biti svjesna da joj je, zasad, Hrvatska jedino europsko susjedstvo i prema tome prilagoditi opći politički smjer, dok Hrvatska mora braniti tezu o važnosti BiH za samu sebe politikom koja neće dodatno komplicirati odnose unutar same BiH – poručio je Picula.

 

M.M.