Početkom ovog tjedna Europska komsija je odlučila dodijeliti zemljama Jugoistočne Europe 38 milijuna eura pomoći za zaštitnu opremu i medicinske uređaje kako bi im olakšala suočavanje s pandemijom koronavirusa. Čak 15 milijuna od tog iznosa namijenjeno je Srbiji, Bosni i Hercegovini ide sedam milijuna, Kosovu pet, po četiri milijuna eura namijenjeni su za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, te za Crnu Goru tri.

Srbija ima najrestriktivnije mjere u Europi

U Srbiji koja je do utorka poslije podne imala 900 oboljelih i 23 umrle osobe od kojih sedam u proteklih 24 sata, policijski sat već je na snazi, ali sada se zaoštrava pa će zabrana  kretanja biti na snazi od 17 sati popodne do 5 sati ujutro, pa čak i od 15 sati vikendom.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u više je navrata kazao kako Srbija ima najstrože mjere u Europi, te najavio da se neće ustezati uvesti i dvadesetčetverosatni policijski sat na 14 dana.

Na Vučićeve odluke reagirao je beogradski Centar za ljudska prava koji je podnio Ustavnom sudu incijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Uredbe o mjerama za vrijeme izvanrednog stanja, kao i Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja.

Banja Luka slijedi Beograd

Žarište epidemije unutar BiH, gdje je do sada registrirano nešto iznad 400 oboljelih, je u Banjoj Luci, glavnom gradu Republike Srpske gdje je identificirano više od 150 zaraženih osoba.

Stoga su vlasti u Republici Srpskoj, već na početku, slijedeći primjer Srbije, odlučile uvesti stroge mjere ograničenja kretanja i socijalnih kontakata. U posljednje vrijeme ponešto su ublažili stroga ograničenja za osobe starije od 65 godina koji do sada uopće nisu smjeli iz kuća, a po novoj mjeri moći će dvaput na tjedan izaći ali samo za najosnovnije poslove.

U bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH, odnosno u Sarajevu, očito isključivo gledaju poteze koji vuku Beograd i Banja Luka, te su i oni starijima od 65 godina i mlađima od 18 zabrsnili napuštati domove, unatoč sve brojnim upozorenjima da je ta mjera neustavna, ali i neodrživa, jer vlasti nisu osigurale način da se starijima osigura dostava hrane, lijekova ili način za podizanje mirovine.

SDA potiho suspendirala parlament Federacije BiH i vlast prepustila tehničkoj Vladi

Svakim danom postaje sve očitije kako bošnjačka strana i pitanje pamdrmije koristi za izgradnju paralelnog sustava. Očito je to iz više primjera, uključujući i onaj Sebije Izetbegović  direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu I supruge Bakira Izetbegovića, koji svojim postupcima I izjavama jasno stavlja do znanja što misli o pravnom okviru Federacije BiH. Kritičari postupaka gospođe Izetbegović predbacuju joj da predstavljajući sebe kao “prvu do Bakira” zapravo vuče poteze kojima urušava državne i entitetske institucije te gradi paralelni sustav podređen obitelji Izetbegović I vrhu SDA.

Potpuno identičnu situaciju imamo i u Kantonu Sarajevo, gdje je SDA nedavno polunasilno i netransparentno preuzela vlast. Novoimenovana vlast te županije, u kojoj je smještena većina istitucija BiH i entiteta Federacije BiH, nedavno je donijela odluku o zabrani okupljanja više od 20 osoba.

Tragom te odluke vrh SDA otkazao je sjednicu parlamenta Federacije, zbog čega su snažno negodovali iz oporbe, ali iz HDZ-a BiH.

“Dok rudari i radnice na blagajnama rade, parlamentarci ne žele raditi u Skenderiji s razmakom 10 metara. Ali neće moći, uzalud se ugledate na Vučića i druge s istoka”, kazao je tom prigodom zastupnik oporbenog SDP BiH Irfan Čengić

Potpuno na istom tragu reagirao je i Klub zastupnika HDZ-a BiH čak iznio optužbe da bi “neke skupine najradije suspendirale ustav na 30 dana ili dulje”.

Poznavateljima političkih prilika u BiH jasno je da u Federaciji BiH još uvijek nisu implementirani rezultati Općih izbora održanih 2018. godine. Naime, Vlada Federacije BiH, na čelu s Fadilom Novalićem (SDA), već je sedamnaest mjeseci tehnička. Koristeći pandemijsku krizu i odluku o zabrani okupljanja donesenu od strane jednog županijskog tijela, vrh SDA je očito, uz potporu Komšićevog DF-a, suspendirao legalan i legitiman saziv parlamenta a donošenje odluka prepustio tehničkoj vladi.

Kosovo bez vlade

Izvanredno stanje, preciznije kazano prijepori o tome treba li ga proglasiti ili ne, srušili su vladu Kosova, kada je parlament prošli tjedan izglasao nepovjerenje kabinetu kosovskog premijera Albina Kurtija.

Vlada Albina Kurtija pala je naime manje od dva mjeseca od dolaska na vlast i nejasno je kako će zemlja funkcionirati jer se izbori ne mogu održati dok traje epidemija koronavirusa. Po svemu sudeći, Kurti će nastaviti voditi zemlju kao tehnički premijer, jednako kako to čini i Fadil Novalić u Federaciji BiH.

Albinu Kurtiju, vođi nacionalističke stranke Vetevendosje, koji je preuzeo dužnost prije samo sedam tjedana i čelniku stranke lijevog centra Demokratske lige Kosova Isi Mustafi trebalo je četiri mjeseca nakon listopadskih izbora da sklope koaliciju. Odnosi su im od početka bili loši, a pojavom koronavirusa samo su se pogoršali.

Potpuni rascjep je nastao kada je Kurti odbio prijedlog predsjednika Hashima Thacija da se proglasi izvanredno stanje zbog epidemije.

Sumirajući događanja u bliskom nam susjedstvu nameće se zaključak kako se pandemija koronavirusa pokušava iskoristiti za suspenziju parlamentarne demokracije i uvođenje potpune dominacije izvršne vlasti. Želi li se na ovaj način od parlamentaraca sakriti u što će biti utrošeno 38 milijuna eura koje će EU donirati ovim prostorima ili su u igri puno veći interesi doznati ćemo iz razdoblja koje je pred nama. Jedno je za sada očito – pandemija izazvana koronavirusom očito se pokušava iskoristiti za suspendiranje parlamentarne demokracije.

 

Petar Tomić