Nema više prostora za uzmicanje, a predsjednici dvije najsnažnije stranke kod Hrvata, dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić nalaze se na najvažnijem ispitu nacionalne zrelosti. Dan D je pred obojicom političara koji drže ključeve hoće li se nakon izbora, u slaganju vlasti Hrvatima dogoditi crni scenarij i trasirati put potpunoj političkoj marginalizaciji. Kako doznajemo, Čović i Ljubić razgovarat će izvan stranačkih prostorija relaksirani od pritisaka nižih stranačkih dužnosnika, što je prvi dobar signal. Lideri Čović i Ljubić moraju se pri tome odreći nekoliko negativnih balasta. Ohrabruje da su obojica do sada pokazivala znakove spremnosti za suradnjom. To, međutim, nije bio slučaj s nižim stranačkim dužnosnicima koji bi na tragu izbornih rezultata ili pak ‘ohrabreni’ određenim obećanjima najradije suprotnu stranu u potpunosti eliminirali.

 

Pri tome predsjednik HDZ-a BiH mora prihvatiti činjenicu kako ova stranka unatoč osvojenim glasovima nije niti može biti jedina koja zastupa Hrvate, dok pak HDZ 1990. i čelnik Božo Ljubić moraju prestati politiku graditi na protivljenju svemu što predloži Čović i HDZ BiH. To je dosad bio prevladavajući način razmišljanja u obje stranke.

Raspored dužnosti

Približavanje hrvatskih političkih čelnika je posebno važno nakon jučerašnje objave izbornih rezultata koji su samo potvrdili da ove dvije stranke zajedno s HSP-om BiH koji preko kompenzacije dobiva jedan mandat ukupno drže pet zastupničkih mjesta. To je osmina od ukupnog broja zastupnika u državnom Parlamentu koja, međutim, može presudno utjecati, kako na sastavljanje buduće Vlade, tako i na sve odluke. Poglavito stoga jer se očekuje da bi ove stranke trebale imati i većinu zastupnika u državnom Domu naroda koji ima petero zastupnika. Slično je i s federalnim Parlamentom gdje će dva HDZ-a i HSP imati najveći broj zastupnika u Zastupničkom i Domu naroda.

Zbog toga je još značajnije da vodeći hrvatski političari, kao što su to potvrdili i sugovornici Večernjaka iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, postignu suglasnost kako bi se zaustavio masovno primijenjen scenarij s ovih izbora da prije svega bošnjačke, ali i srpske stranke imenuju hrvatske predstavnike u vlasti. Hrvatska javnost u BiH jednostavno to od njih očekuje. Zajedničkim nastupom osigurao bi se puni narodni legitimitet jer bi svaka avantura s pojedinačnim ulaskom u vlast i koketiranjem s jednom ili drugom stranom dovela do trajno pogubnih posljedica kao što je to bio rezultat vlasti Alijanse iz 2000. godine.

Ključevi vlasti

Najvažnije hrvatske političke stranke drže ključeve ustroja nove vlasti u pet županija u kojima je pobijedio HDZ BiH i bez njih, ali isključivo u zajedničkom nastupu, ne može se ništa događati. Doduše nije isključeno da bošnjačka alijansa SDP i SDA zbog pozicioniranja svojih Hrvata na županijskim listama može pokušati pomrsiti uspostavu vlasti u Federaciji i bez većinske volje Hrvata. No to bi proizvelo puno više problema i praktično onemogućilo normalno funkcioniranje ovoga entiteta.

Ulazak u vlast na svim razinama omogućio bi da se konačno do kraja istakne neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje. Važan je današnji susret Čovića i Ljubića i za buduće pozicioniranje unutar kreševske šestorke i pravljenje zajedničke nacionalne strategije o tome kako Hrvati vide ustavne reforme koje bi obuhvatile i preustroj zemlje. Većina stranaka za sada je samostalno zagovarala preustroj zemlje u tri ili četiri federalne jedinice od kojih bi jedna bila većina hrvatska.

Budući da je to puno složenije pitanje, prije svega moraju se ponuditi odgovori o tome da se utvrde mehanizmi kako bi se prestala krivotvoriti politička volja Hrvata što je najviše do izražaja došlo na posljednjim izborima koje su teško zloupotrebljavale bošnjačke stranke SDP i SDA. Ta je matrica poslužila da se nakon dvostrukog izbora Željka Komšića za člana bh. Predsjedništva iz redova SDP-a BiH, i u Republici Srpskoj za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izabere Emil Vlajki, žučljivi zagovornik politike Slobodana Miloševića.

Zoran Krešić / VLM