Donosimo ekskluzivno kompletnu verziju intervjua koji je predsjednik udruge "Volim Hrvatsku - Ne u EU", Roko Šikić, dao portalu h-alter, ali je tamo objavljena samo skraćena verzija. Radi važnosti cijele poruke, donosimo integralnu verziju intervjua na HRsvijetu.


1. Odakle potreba za osnavanjem Inicijative i koliko ona trenutno broji clanova?

Inicijativa je pokrenuta zato što smo svjedoci nevjerojatne manipulacije demokracijom, kojom parlamentarne političke stranke, putem zastupnika u Hrvatskom saboru, provode nešto za što nemaju podršku birača koji su ih izabralii. Nedavni podatak Eurobarometra samo je potvrda onoga što mi već dugo znamo jer smo s vlastitim javnim anketiranjima građana započeli već prije više od godinu dana. Provodili smo javne tribine, a iz podrške koju smo dobivali od građana crpili smo snagu da ustrajemo u naumu da zaustavimo manipulaciju kojoj smo svjedoci. Već dugo znamo kakav je odnos razmišljanja o toj temi, znali smo da su tadašnje ankete o podršci ulasku u EU "frizirane", no teško smo pronalazili put za progovaranje o tome u medijima.

Inicijativa ne prikuplja članove i članarinu i ne dijelimo članske iskaznice, no riječ je o stotinama tisuća građana koji sa zanimanjem prate naš rad i daju nam podršku. Postoji jedno mjesto na kojem se članovi, zbog pravila tog elektronskog medija,  ipak  moraju  registrirati, a to je facebook. Tim putem imamo i službeno registrirano više od 52.000 članova.

2. Koja je Vasa najveca zamjerka pristupanju Hrvatske EU, odnosno zasto taj potez ne bi bio pametan za Hrvatsku (posebno s gospodarskog stajalista)?

Zamjerka ima zaista puno, ali najveća je odricanje teško stečenog suvereniteta. Najočitiji primjer tome je promjena ustava, kojom se kroz nevjerojatnu jezičnu formu o "sudovima kojima se daje ovlast da izravno primjenjuju pravo EU-a" prikriva se nešto izuzetno opasno. Riječ je o obvezi da se naši zakoni striktno zakona koje donose birokrati EU. Sudovi tom točkom izmijenjenog ustava dobivaju ovlast da, bez odluke Sabora kao vrhovnog zakonodavnog tijela, donose i provode zakone. S Lisabonskim sporazumom EU postaje federalna država i njeni zakoni su jedini zakoni. To što smjeraju provesti potpuni je gubitak suvereniteta Republike Hrvatske

Poželjeli ste da u odgovoru stavim i osvrt na gospodarski aspekt naših zamjerki, a o tom bi se pitanju mogla i morala voditi daleko šira rasprava od odgovora u par rečenica. Prebacivanjem svojih ovlasti na EU, naše bi gospodarstvo bilo poklonjeno njezinim neokonijalno motiviranim osnivačima. Jedan od velikih razloga protiv ulaska u EU je financijski sustav baziran isključivo na kreditiranju, što praktično znači da ne postoji stvaran dotok novca već samo i isključivo kreditni. Krediti bi se dodjeljivali prema političko gospodarskim mjerilima EU, a uzimanjem uvijek novih i novih kredita ne bismo imali ni teoretsku šansu izbaviti se iz ralja dužničke krize i kreditne manipulacije. Zamišljeno je da postanemo i ostanemo roblje u okovima kredita i kamata.

3. Kako komentirate cinjenicu da se sve veci broj Hrvata protivi ulasku u EU?

Hrvatski građani vrlo dobro prepoznaju opasnost koja dolazi od onih koji obmanama i prezaduživanjem Hrvatsku pokušavaju staviti u poziciju zemlje bez alternative. Ljudi znaju vrijednost naše zemlje i kakva je gospodarska perspektiva pred neovisnom Hrvatskom. Svjesni su da bismo sve to izgubili kada bismo dozvolili drugima da upravljaju našom Domovinom po svojim željama i potrebama. Kako vidite ponovo se u svojem odgovoru vraćam na gubitak suvereniteta. Hrvati vole svoju zemlju i spremni su ju braniti kad je ugrožena, a danas je ugrožena.

4. Kako komentirate recentne informacije prema kojima Hrvatska Vlada mozda ne bude raspisivala referendum za prikljucenje EU?

To bi bila katstrofa, no priznajem da se ne bih začudio takvoj namjeri.

Gledano s aspekta demokratičnosti takav bi pokušaj bio moralno neoprostiv.

Rekao bih ne samo neoprostiv s moralnog stanovišta, već i s aspekta osobne odgovornosti u kaznenom smislu. Do nedavo je retorika političara išla u smjeru "kazne koja će uslijediti na izborima", danas smo svjedoci sudskih postupaka koji se vode protiv nekih visokih dužnosnika zbog sumnji na gospodarski kriminal pa zašto ne bismo uskoro očekivali i odgovornost za političke malverzacije? Puna osobna odgovornost za svoje postupke i odluke nešto je što bih svakako uveo u političku praksu da za to imam mogućnost.

5. Sto ocekujete od susreta s gospodinom Josipovicem?

Predsjedniku ćemo doći kao predstavnici mišljenja večine o najznačajnijem pitanju koje se pred nas stavlja nakon održavanja referenduma o neovisnosti Hrvatske koji je održan 19. svibnja 1991. Zatražiti ćemo od predsjednika da zastupa mišljenje građana koji su ga izabrali, a ne svoje mišljenje i mišljenje stranke iz čijih je redova kandidiran na dužnost.

Prvi je korak u priznavanju postojanja velikog otpora priključenju EU učinjen činjenicom da nas je predsjednik pozvao na razgovor i postaje očito je da "političke elite" više ne mogu negirati činjenicu da nemaju podršku građana za to što rade. Svatko od nas, u svoje ime, ne smije dozvoliti da drugi ljudi, neovlašteno gospodare njegovim životom i budučnošću. Odlazimo predsjedniku Josipoviću priopćiti da nitko nema ovlast oduzeti nam to pravo.

Oteti nekome nekretninu ili novac je grijeh, no otimati budućnost našoj djeci je nedozvoljivo.

HRsvijet