HRsvijet.net - Hrvatski svijet - Razumjeti Hrvatsku - Vijesti

Thursday, Apr 24th

Last update:09:33:02 AM GMT

You are here: Naslovnica

Fizički rast i razvoj djece

E-mail Ispis PDF



Piše: Tamara Vrdoljak

Postoje osnovni pokazatelji koji omogućavaju kontinuirano praćenje rasta i razvoja djeteta. Kada u svakodnevnom govoru kažemo da dijete raste odabrali smo jedno od najvažnijih obilježja djeteta. Rast, međutim, nije samo jednostavan, kvantitativni proces povećanja nekih dimenzija tijela, nego je to složeno zbivanje. Uz pojam rasta uvijek se veže i djetetov razvoj ili sazrijevanje. Ovi pojmovi ne odnose se samo na proces povećanja nekih dimenzija tijela već i na promjeni u strukturi i funkciji tkiva i organa.

Promjene psihičkih i socijalnih svojstava djeteta te prilagođavanje kulturnim vrijednostima okoline u kojoj živi također spadaju u nerazdvojni proces rasta i razvoja.

Iako genetski čimbenici rasta djeluju na brzinu sazrijevanja i dosegnutu razinu rasta i razvoja, okolinski uvjeti iznimno su značajni, o čemu govori podatak da se rast tjelesne visine i težine djece i odraslih iz stoljeća u stoljeće povećava. Takav porast rezultat je, prije svega, kvalitetnije prehrane, boljih uvjeta života te uspješnog svladavanja mnogih bolesti. Od kraja 19. stoljeća do polovice 20. stoljeća zabilježen je osobito velik porast.

Dakle, rast i razvoj imaju svoje fizičke, socijalne, psihičke, emotivne i kulturne karakteristike, koje su međusobno povezane, a pod utjecajem su slijedećih čimbenika:

1. Genetski - urođeni faktori rasta djeluju kako na brzinu rasta i razvoja tako i na konačno dostignuti rast i razvoj.

2. Spol- srednja težina i dužina na rođenju veća je kod muške djece, ali se ta razlika do prve godine života gubi. U pubertetu se ta razlika ponovo očituje.

3. Sezonske varijacije- rast u visinu je najveći u proljeće, a u težini u jesen.

4. Rasne i ekološke razlike- postoje značajne razlike u brzini rasta kao i u krajnje dostignutoj visini i težini ovisno o rasnoj pripadnosti.

5. Prehrana- pothranjenost koja predugo traje spriječava ostvarenje potencijala rasta.

6. Kronične bolesti- smanjuju brzinu rasta, razvoja i konačno dosegnutu visinu i težinu.

7. Društveno i ekonomsko stanje- djeca iz ekonomski stabilnijih obitelji mogu biti i do 5 cm viša u prosjeku od djece iz obitelji sa nižim prihodima. Razlika u težini je manja. Razlog najvjerojatnije leži u uredno organiziranom rasporedu života, manje je bitna konkretna razina prihoda.

Fizički rast djece mjeri se vrlo jednostavno, mjerenjem tjelesne visine i težine. Pri tome dobivenu vrijednost uspoređujemo s mjerama zdrave djece koje su dane u obliku tablica i krivulja. Krivulje se dobivaju obradom statističkih podataka velikog broja zdrave djece. Određena odstupanja od prosjeka kod normalne i zdrave djece su moguća.

Iako se rast i razvoj djeteta odvijaju kontinuirano i međusobno se prožimaju, ne mogu se povući stroge granice između pojedinih razvojnih razdoblja. Podjela na rano, srednje i kasno djetinjstvo te adolescenciju služi uglavnom kao kriterij za uspoređivanje pojedinog djeteta u određenoj dobi s karakteristikama razvojne skupine kojoj po dobi pripada, na osnovu čega se prati odvija li se djetetov razvoj normalno.







Ne smije se zanemariti ni činjenica da se u rastu djece izmjenjuju faze ubrzanja i usporavanja. Obično se govori o dva razdoblja brzog ili naglog rasta (od rođenja do šeste godine te razdoblje puberteta) i dva razdoblja sporog rasta (od šeste godine do puberteta i iza puberteta). Dakako osim te podjele ima i drugih na temelju kojih se može suditi o specifičnostima rasta i razvoja djece.

Novorođenče se rađa u prosjeku sa težinom 3400 grama (raspon težine je od 2500 do 4100 g ) i dužinom 50 cm (raspon je od 46 do 54cm). Zdravo dojenče prosječno dobiva na težini 750 g u prvom polugodištu ili 600 g u drugoj polovini prve godine. U dobi od 5 mjeseci dojenče udvostruči porođajnu težinu, a sa 12 mjeseci utrostruči. U dužinu dojenče prosječno raste u prvoj godini 25 cm, tako da je visina djeteta sa 12 mjeseci, otprilike oko 75 cm.

Jedno od najvažnijih obilježja predškolskog djeteta njegov je intenzivan rast i razvoj. Štoviše u toj dobi toliko je intenzivan da se mijenjaju dimenzije pojedinih dijelova tijela, time i čitavo tijelo, posljedica čega je i mijenjanje vanjskog izgleda. Tjelesne proporcije djece u 1. godini života vrlo brzo se povećavaju. U drugoj godini se usporava brzina rasta.

Predškolsko dijete u dobi od 3 do 5 godina raste ravnomjerno tako da godišnje dobiva 2-2.5 kg na težini i 6 cm na visini. Također sve više gubi masno tkivo te postaje vitkije. Promjene i razlike u izgledu i ponašanju su česte ali se tada javljaju i sve veće razlike među djecom iste starosne dobi. Zbog tih promjena kao i zbog drugih razloga u predškolskoj dobi djeca se svrstavaju u tri dobne skupine:
mlađu (3.g.-4.g.), srednju (4.g.-5.g.) i stariju (5.g.-6.g.)

Rast djeteta nakon pete godine je relativno stalan, svake godine poraste otprilike 6 cm i oteža od 3 do 3.5 kilograma. Do polaska u školu prosječna težina normalne djece je 20-22 kg i visina 115-120 cm. U pubertetu koji otprilike počinje u dobi od 10 godina kod djevojčica i 12 godina kod dječaka dolazi do naglog i ubrzanog rasta i razvoja.

RAST ZUBI

Pojava prvih mliječnih zubi i praćenje njihovog rasta, je, također, jedan od parametara rasta i fizičkog razvoja djeteta. Prvi mliječni zubi se javljaju između 5. i 9. mjeseca života, i to prvi donji srednji sjekutići a zatim gornji srednji i bočni sjekutić. Sa 12 mjeseci većina djece ima 6-8 zubića. Do dobi od 30 mjeseci djetetu bi trebali izbiti svi mliječni zubići, njih 20.

Izbijanje stalnih zuba počinje sa 6 godina i to sa prvim kutnim zubima. Nakon toga počinje zamjena mliječnih zuba stalnima, i to obično istim radoslijedom kojim su nicali mliječni zubi. Do 12. godine mliječni zubi se zamijene stalnim i počinju nicati drugi kutnjaci oko 14. godine.

Manja individualna odstupanja u rastu i razvoju djece su moguća i česta kod mnoge normalne i zdrave djece. Ipak, svako znatnije odstupanje od normalnog prosjeka može značiti poremećaj.

Stoga je osnovne pokazatelje rasta i razvoja djece nužno svakodnevno pratiti, kako bi se potencijalni poremećaj otkrio, spriječio ili umanjio na vrijeme.

Hr svijet

{googleAds}

 


Fizički rast i razvoj djece