Neke  od jama zadarskog zaleđa prije 65 godina postale su grobnice brojnim njemačkim vojnicima i domobranima, a  priče o smaknućima lokalno  stanovništvo i danas prepričava uz određeni strah.

Najpoznatije jame koje su  1945. godine, prema lokalnim  pričama, partizani iskoristili  kao masovne grobnice za okupatorske vojnike su Končareva jama u Karinu Donjem i  jama Brajnovića u Kruševu.  Prema dostupnim podacima u  njima je skončalo gotovo 400  njemačkih vojnika i domobrana. Na području cijele Zadarske županije navedeno je  26 lokacija, odnosno 19 masovnih i sedam pojedinačnih  grobnica s ostacima oko 1.000  žrtava, a za zločine do danas  nitko nije odgovarao.

U Končarevu jamu  bačeno 200 njemačkih  vojnika

S obzirom da su ovi zločini  počinjeni pred kraj 2. svjetskog rata teško je pronaći sugovornike. Neke od priča ispričali su nam ljudi koji su za  iste čuli od očevidaca. O  Končarevoj jami i zločinima  koji su počinjeni nad mladim  njemačkim vojnicima od kojih  su mnogi imali tek nešto više  od 18 godina ispričao nam je  Tomo Aračić iz Karina, a on ju  je čuo od jednog od očevidaca.
- Prema toj  priči, na samom  kraju rata u školu su jedne večeri  dovedeni njemački vojnici, cijeli korpus iz Zadra, a čovjek je  rekao da ih je bilo 400 mahom  18-godišnjaka.  Noć su proveli u  školi, a u cik zore  odvedeni su do  jame koja se nalazi istočno od  škole. Lokalno  stanovništvo je  cijelo jutro  slušalo zapomaganja i vrisku ranjenih vojnika,  koje su nakon  mučenja partizani bacili u jamu,  govori nam  Aračić i dodaje  kako mu je  Končarević koji  sada živi u Srbiji  pokazivao i dokumente njemačkih vojnika te ispričao i  kako je jedan preživio te da su  ga spasili i uputili preko Velebita.

Službeni podaci govore kako je u toj jami oko 200 stradalih njemačkih vojnika. Neke od priča koje se prepričavaju govore o brutalnim likvidacijama te da su zbog ušteda  municije okupatorske vojnike  partizani ubijali toljagama, a  često su iz jama mještani i  kasnije mogli čuti zapomaganja.

Jamu Brajnovića  snimila policija

Jama Brajnovića u Kruševu, prema podacima postala je  grobnica za 180 njemačkih  vojnika i nekolicinu domobrana iz okolice. Jama se nalazi u  Kruševu u neposrednoj blizini  zaseoka Brajnovići i sam pogled na ulaz ostavlja dojam  nelagode. Sugovornika koji se  sjećaju tih događaja nismo uspjeli naći, a oni s kojima smo  pričali nisu nam znali reći više  podataka.
- Kao djevojčica čula sam da  je nakon rata ovdje dovedeno  200 njemačkih vojnika i da su  svi pobijeni i bačeni u jamu  koja je jako duboka, kazala  nam je starija mještanka, a  dobili smo i podatke kako je  tu bila i policija koja je sve  snimila.

Jedan mještanin ispričao  nam je i kako su neki vojnici  bacani u druge jame te da se  na jednom mjestu mogu vidjeti čak i kosti, a osim njemačkih vojnika tu su stradali i  domobrani među kojima je  bilo i mještana Kruševa. Prema službenim podacima u jamu je bačeno 180 ubijenih  njemačkih vojnika i domobrana.
Osim jama kod Kruševa i  Karina, poznato stratište je i  jama Golubinka gdje je u rujnu 2008. godine izgrađen i križ  za žrtve, a prema nepotpunim  podacima i svjedočanstvima  nekih osoba govori se o više  od stotinu stradalih Hrvata iz  Vrsi i okolice.

Likvidacije  bez suda i suđenja

Naši sugovornici znali su  samo kako su zločine počinili  partizani te da su svi stradali  likvidirani bez suđenja, no nitko nije govorio o tome koje su partizanske postrojbe bile na tom području  niti imena sudionika.

Vinko Pedišić, predsjednik  Saveza antifašističkih boraca  Zadarske županije kratko  nam je rekao kako nema saznanja da je bilo tko od njihovih članova bio za vrijeme rata  na tom području te da o tim  zločinima ne bi dodao ništa  više od onoga što su već u  medijima istaknuli predsjednik Josipović, Stjepan Mesić i  prvoborci. Podsjetimo, prije  nekoliko tjedana zadarski antifašisti su poručili kako podržavaju istragu zločina, ali su  od ministra Karamarka zatražili da se zločini ne prebacuju na partizane, jer su ih  na ovom području počinili Talijani, Njemci, četnici i ustaše.  Potrebno je i naglasiti kako u  slučaju i da se pokrenu procesi  ukoliko bi se došlo do više  informacija u obzir može uzeti  samo ratni zločin protiv ratnih  zarobljenika, jer su ratni zarobljenici zaštićeni međunarodnim pravom i nakon prestanka borbi, a zločini su se  dogodili nakon 8. svibnja  1945. godine.

Nakon kraja rata to je jedini zločin koji se  može uzeti u obzir, a ostalo su  izolirani pojedinačni zločini  koji su pali u zastaru.

 

Boris Kupčak / Zadarski list

Share
0