Jovanka Broz Budisavljević, nekadašnja „prva dama" socijalističke Jugoslavije, Josipu Brozu Titu poslana je iz Moskve kao agent sovjetske službe NKVD, otkriva srbijanski Press.

 Tajne zabilješke najpoznatijeg Titovog biografa Vladimira Dedijera čuvane u Arhivu Slovenije, koje je Pressu ekskluzivno dostavio novinar i publicista Pero Simić, osim što su dokazale da je Broz za vrijeme španjolskog građanskog rata bio vođa zloglasne jedinice NKVD-a za likvidaciju nepodobnih komunista, otkrivaju i veliku Jovankinu tajnu koja kazuje da je uoči dolaska na mjesto Titovog osobnog tajnika, devet mjeseci provela na školovanju u moskovskoj obavještajnoj akademiji „Đeržinski".

Vladimir Dedijer je to saznanje zabilježio u razgovoru sa čuvenim dvojnim rusko-jugoslavenskim agentom Josipom Kopiničem, koji je krajem osamdesetih Dedijeru svjedočio kako je Ivan Stevo Krajačić, posljeratni šef OZN-e u Hrvatskoj, Jovanku sredinom 1945. poslao u Moskvu na devetomjesečno „školovanje" na moskovsku obavještajnu akademiju.

- Kad se vratila u Jugoslaviju ubrzo je postala Titova "domaćica", zabilježio je Kopiničevo svjedočenje Vladimir Dedijer.

Mladu Ličanku Jovanku Budisavljević, zapravo je, preko šefa OZN-e Aleksandra Rankovića „preporučio" Titu njen ratni komandant Đoko Jovanić.

- Jovanka je po završetku obuke u moskovskoj akademiji postala Titova "domaćica" i tajnica, a indikativno je što se to dogodilo odmah nakon iznenadne smrti Titove ratne ljubavnice Davorjanke Paunović - kaže Pero Simić, autor više biografija o Josipu Brozu.

Za Jovanku Broz se do sada često spekuliralo da je radila za strane obaveštajne službe, a kako kaže Pero Simić, ovo otkriće koje utvrđuje kako su se njeni nalogodavci nalazili u Moskvi do kraja razotkriva i misteriju o njenom naprasnom uklanjanju iz društveno-političkog života Jugoslavije nekoliko godina prije Titove smrti.

Tito se u javnosti s Jovankom pojavljivao sve do jeseni 1977. godine, kada je naprasno izbačena s popisa putnika u okviru obilaska SSSR-a, Kine i Sjeverne Koreje.

To je proizvelo veliku aferu u zapadnim medijima koji su pisali o sukobu američke i sovjetske tajne službe, u iščekivanju „dana D", kako su zvali očekivan dan Titove smrti. U „Herald tribunu", europskom izdanju „New York timesa", čak je objavljeno kako je u izvorištu sukoba činjenica da je Jovanka Srpkinja koja je nastojala osigurati svoje pozicije ubacivanjem prosrpskih elemenata u tadašnji državni vrh uz „prorusku konspiraciju".

Bračni nesporazumi Jovanke i Tita kulminirali su 1974. godine. Edvard Kardelj se kasnije žalio jugoslovenskom partijskom vodstvu kako mu nikada nije bilo teže doći do Tita. Sam Tito je 21. siječnja 1974. godine naredio SKJ da osnuje specijalnu komisiju koja će proučavati „slučaj drugarice Jovanke", kažu povijesni izvori.

U veljači 1975. političko vodstvo SFRJ je dalo upute Titovim liječnicima i šefu njegove sigurnosti generalu Marku Rapu da posvjedoče kako Brozu prijeti velika opasnost od njegove supruge Jovanke. U sve je uvedena konstrukcija o njenoj ljubomori zbog Titovog odnosa sa dvije mlade maserke, piše srbijanski Press.

 

M.M.