Slobodna Dalmacija je objavila članak o jednoj od najčuvanijih tajni biografije Josipa Broza - Tito je u španjolskom građanskom ratu, od 1936. do 1939. godine, ubijao komuniste.


Do tih saznanja došao je publicist i novinar Pero Simić, autor nekoliko knjiga koje razotkrivaju tajnu stranu Titove biografije. Josip Broz Tito je, po nalogu Staljina i NKVD-a, rukovodio “jedinicom za likvidaciju komunista”. Ta jedinica, koja je ubijala trockiste i jugoslavenske komuniste koji su stajali Titu na putu do čela KPJ, prema svjedočenju Pere Simića za beogradski “Press”, ubila je više komunista nego cijela Francova vojska zajedno.

>>Otkrivena velika tajna jugoslavenskih komunista: Tito i Krajačić egzekutori u španjolskom građanskom ratu

>>Josip Broz-Šapajev je poginuo u Španjolskoj - njegov polubrat Franc Ambrož je kominternin agent Tito

>>Jovanka Budisavljević - Broz - ruski agent u Titovom okružju

Do tih podataka beogradski novinar je došao u Arhivu Slovenije u kojem se čuva neobjavljeni rukopis Vladimira Dedijera, Titova najpoznatijeg biografa, koji se bojao posljedica da to i objavi. Sada se došlo do saznanja da su mnogi predratni komunisti koji imaju status “palih španjolskih boraca” zapravo pali po nalogu Staljina i Tita.- Svoju ulogu u španjolskom građanskom ratu Tito je pretvorio u najveću misteriju svoje biografije. Čak i kad su mu se javljali ratni drugovi, koji su govorili da su ga vidjeli tijekom građanskog rata u Španjolskoj, on bi ostao nepokolebljiv, demantirao je da je te ljude ikada vidio.

Sada se zna zašto je šutio o tome i brinuo se da istina ne iziđe u javnost. Kako bi svijet gledao na velikog državnika, lidera nesvrstanih, čiji je cilj bio dobiti Nobelovu nagradu za mir, da se znalo da je bio likvidator koji je radio za Staljina - kaže Petar Simić.

Vladimir Dedijer je do ovih saznanja došao u razgovoru s predratnim slovenskim komunistom Josipom Kopinićem, obavještajcem i čovjekom koji je odigrao značajnu ulogu u dovođenju Tita na čelo KPJ. On je, pred smrt, potvrdio Dedijeru da je Tito bio zadužen za rad zloglasnog IV. odjela NKVD-a, čiji je zadatak bio “likvidacija neprijatelja u inozemstvu”. Potvrdu ovoga saznanja Dedijer je zabilježio i u neobjavljenom razgovoru s hrvatskim komunistom Leom Matesom u čijoj je kući ilegalno boravio Tito jedno vrijeme.

Na pitanje kakva je bila Titova uloga u Španjolskoj, Leo Mates je odgovorio: -Činio je prljave usluge u Španjolskoj, koja je bila važan poligon za Sovjetski Savez - vojnički, strateški, ali i kadrovski. Tito je tamo “čistio ljude”. Novinar Petar Simić kaže da su se podaci o Titovoj ulozi u Španjolskoj prvi put pojavili u arhivima Morisa Toressa, koji je u vrijeme građanskog rata bio generalni tajnik KP Francuske, koja je bila zadužena za prenošenje svih povjerljivih odluka u Španjolsku koje su dolazile iz Moskve.

U toj arhivi postoji podatak da je Tito bio “šef štaba za likvidaciju u Španjolskoj”. Članovi toga štaba bili su i Hrvati Ivan Stevo Krajačić, Ivan Anton Srebrnjak, talijanski komunist Vitorio Vidali i bosanski srbin Veljko Begović. Poslije Toressove smrti sadržaj toga dokumenta Dedijeru je pokazao Toressov biograf Alber Sobul.