Pod optužbom da su bili pripadnici ili surađivali s ustaškim pokretom, u Srijemu je koncem 1944. ubijeno više od 400 srijemskih Hrvata, uglavnom civila. Do tog zaključka došlo se na temelju dokumenata OZN-e koji se čuvaju u Arhivu Vojvodine u Novom Sadu.

Riječ je o dokumentima tzv. Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača na teritoriji Vojvodine, formirane potkraj  1944. godine, koja se čuvaju u arhivskom Fondu 183. Jedan od tih dokumenata svakako  je popis strijeljanih po presudi OZN-e, zapravo svojevrsni djelovodnik smrti,  odnosno rukom pedantno ispisan registar pobijenih, označen brojem 73.

Uz pojedinačan popis više od 400 srijemskih Hrvata u arhivu Vojvodine čuvaju se i dokumenti OZN-e o strijeljanju 200 Srba,  oko 1.100 Mađara, strijeljanih uglavnom zbog pripadnosti Hortijevim okupacijskim snagama u Bačkoj, te 33 Rusa iz Banata  koje je, kako se u presudi izričito navodi, na smrt osudila sovjetska NKVD,  koja je u jesen 1944. sa Crvenom armijom iz Rumunjske ušla u Banat.

„Ova strijeljanja su bila ideološka odmazda komunista i krvavo ovjeravanje dogovora iz Londona da se njima posle rata prepusti vlast“, kazao je o ovim strijeljanjima beogradski povjesničar Jovan Pejin u izjavi za Novosti.

-„Dokumenta Državne komisije su kod nas prebačena 1981. godine, prije toga su vođena u Muzeju Vojvodine, ali su fizički bila smještena u zgradi pokrajinskog Izvršnog vijeća“,  kazala je Katarina Marković, rukovoditelj Arhiva u izjavi za Novosti

- „Nitko od potomaka strijeljanih nije se do sada konkretno interesirao za knjigu 73, ali dosta njih nam se obraća sa uopćenim zahtjevima za dokumenta vezana za ratne zločine i mi im ih, u skladu sa propisima naravno, i izdajemo“, zaključila je Marković.