U idućoj godini Hrvatska mora ubrzati privatizaciju državnih poduzeća i komercijalizirati infrastrukturu kako bi potaknula značajniji gospodarski rast, rečeno je na predstavljanju Tranzicijskog izvještaja za 2011. Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

>>ANALIZA: Strane banke kontroliraju hrvatsko gospodarstvo - "Od 2000. godine, za godinu dana, strancima prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, do kraja 2003. 90,4%"

Hrvatsko gospodarstvo vrlo se sporo oporavlja, pa bi za postizanje "robustnog rasta" trebalo pokrenuti restrukturiranje niza kompanija u državnom vlasništvu i time smanjiti još uvijek previsoke državne subvencije, poručio je EBRD-ov pomoćnik direktora za strategiju i politiku Peter Sanfey.

EBRD očekuje nastavak komercijalizacije infrastrukture kroz provedbu strategije energetskog razvoja, kako bi cijene energenata omogućile pokrivanje troškova i potaknule rast energetske efikasnosti.

U izvještaju se pohvaljuje uspješan završetak pregovora s EU i početak primjene programa gospodarskog oporavka, no upozorava se na slabe makroekonomske pokazatelje i navodi negativna stopa rasta u prošloj godini, kao i očekivanje neznatnog rasta od 0,5 posto u ovoj godini.

EBRD među prioritetima svoje politike u Hrvatskoj u iduće dvije godine ističe financijske investicije u infrastrukturu potrebne za rast privatnog sektora, i to u promet, energetsku sigurnost i lokalnu komunalnu infrastrukturu, rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai.

Banka će također pomagati financijske programe za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju, te pripremu programa za efikasno povlačenje sredstava iz EU-ovih kohezijskih i strukturnih fondova.

U sklopu Tranzicijskog izvještaja za 2011. pod nazivom "Kriza i tranzicija iz perspektive običnog čovjeka" analizira se niz podataka pribavljenim anketiranjem 1000 do 1500 kućanstava iz 29 tranzicijskih zemalja i pet razvijenih država Zapadne Europe.

Izvještaj pokazuje da je kriza pogodila prosječnog građanina u tranzicijskim zemljama više od onih u Zapadnoj Europi, pa su tako troškovi za osnovne živežne namirnice u tranzicijskim zemljama smanjeni za čak 39 posto, dok su u Zapadnoj Europi pali za 11 posto. Hrvatska je blizu tranzicijskom prosjeku s padom troškova od 36 posto. (Hina)

{linkr:related;keywords:rasprodaja;limit:7;title:vezani+sadr%C3%85%C2%BEaj}