Uz Linićevu najavu prodaje HPB: Slijedi završetak financijske agresije na Hrvatsku
Ministar financija Slavko Linić najavio je jučer prodaju Hrvatske poštanske banke (HPB), posljednje banke u hrvatskom vlasništvo, kao i Croatia osiguranja, čime će biti okončan projekt financijske agresije na Republiku Hrvatsku, započet 1994. godine.
Govoreći o proračunu, Linić je, naime, kazao kako u proračunu za 2012. neće biti prostora za Hrvatsku poštansku banku (HPB) i Croatia osiguranje te kako one trebaju na tržište, naglašavajući kako je vrlo vjerojatno da ova dva subjekta u privatizaciju idu ove godine.
"Ne razmišljamo da su prihodi od privatizacije ono što će u ovom trenutku spašavati prihodovnu stranu proračuna, iako treba poslati poruku da je privatizacija u funkciji smanjenja našeg vanjskog duga, pokrića deficita ove godine, jer je to nešto što će rejting agencije i sami kreditori cijeniti", kazao je Linić odgovarajući na pitanja novinara nakon jučerašnje sjednice Vlade..
U isto vrijeme, Linić dodaje, kako on osobno kao i nova Vlada žele jasno poslati poruku kako je Hrvatska okrenuta tome da bude zemlja tržišne ekonomije i da je realni sektor taj kojeg treba prepustiti privatnim poduzetnicima.
- Vjerojatno će prodaja biti ove godine, ali dozvolite da o tome ipak odlučuje vlada - kazao je ministar financija na upit da li će do privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja doći ove godine.
Slavko Kulić: Strane banke nemaju nikakvu obvezu financirati hrvatsko gospodarstvo
Stanje bankarstva u Hrvatskoj prije određenog vremena ovako je opisao Slavo Kulić, sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta: Privatizirane hrvatske banke u rukama su stranih državnih banki, a financijski sektor razdvojen je od proizvodnog. Banke zato nemaju nikakvu obavezu financirati naše gospodarstvo i naše zapošljavanje, pa to ni ne čine nego omogućavaju neprestanu potrošnju. Kuna zato nije valuta, nego samo sredstvo konverzije.
Kako sada stvari stoje, Italija, Austrija, Njemačka i Francuska imaju korist od svake kune koja prođe kroz bankarski sustav u Hrvatskoj. Da su banke u hrvatskom vlasništvu, dobit bi ostajala u Hrvatskoj umjesto što odlazi u druge države. U tom slučaju bankarski sustav bi bogatio Hrvate i Hrvatsku, a kako sada stvari stoje, on služi za izvlačenje novca iz Hrvatske i za njezino dugoročno iskorištavanje.
>>Dr.Slavo Kulić: Hrvatski narod treba pobunu protiv robovske orijentacije
Ulaskom u Europsku uniju, dakle na jedinstveno tržište pod izravnom kontrolom Bruxellesa, i ostatak hrvatskoga gospodarstva past će pod gotovo totalnu kontrolu stranaca, kao što su pale hrvatske banke, Hrvatski telekom, INA, Pliva, hoteli i brojna druga hrvatska poduzeća. Hrvatski će narod biti potpuno izložen milosti ili nemilosti stranog kapitala i stranih interesa", kazao je Kulić
Sanirane sa 87,4 milijarde, a prodane za 5,4 milijarde kuna
Nije nikakva tajna da je u sanaciju hrvatskih banaka polovicom devedesetih godina prošlog stoljeća uloženo 87,4 milijardi kuna. Međutim, tajna je da je nakon uvođenja kune Republika Hrvatska, uz vojnu pobunu, bila izložena i financijskoj agresiji koja je trebala dovesti do sveopćeg financijskog kolapsa hrvatskog gospodarskog i financijskog sektora a time i države. Uz primjenu čitavog spektra mjera tada je izvršena i sanacija banaka u koju je uloženo 87,4 milijarde kuna.
Naravno, takva državna intervencija ne bi imala nikakvog smisla ukoliko banke ne bi ostale u domaćem vlasništvu. Da je tadašnja hrvatska vlast na čelu s Franjom Tuđmanom išla upravo tim smjerom kazuje i podatak da je koncem 1998. godine svega 6,7 posto hrvatskog bankarskog sektora bilo u stranom vlasništvu. Od ukupno 60 banaka, naime, koje su u to vrijeme poslovale u Hrvatskoj, njih je 50 bilo u hrvatskom vlasništvu, dok su stranci nadzirali svega deset manjih banaka s ukupnom aktivom manjom od 7 posto.
>>Želja Franje Gregurića i Davora Šterna: Milošević na čelu HDZ-a!
Međutim, do značajnijeg strateškog zaokreta po ovom pitanju dolazi tijekom 1999. godine kada je Tuđmanova bolest već bila uznapredovala. Skupina tadašnjih ministara na čelu s tadašnjim predsjednikom Vlade Zlatkom Matešom, uz svesrdnu izvanjsku pomoć njegovog tasta Franje Gregurića, počinju s rasprodajom hrvatskih banaka. Samo u nekoliko mjeseci, tijekom 1999. godine, oni su na vrlo netransparentan način strancima prodaju 33 posto hrvatskog bankarstva.
Većinu bankarskog sektora rasprodala Račanova vlada
U trenucima kada je Račanova "trećesječanjska" vlast preuzela Banske dvore, stranci su kontrolirali 39,4 posto hrvatskog bankanskog sektora. Upravo tada započinje najveća rasprodaja nacionalnih vrijednosti u novijoj povijesti hrvatskog naroda.
>>ANALIZA: Strane banke kontroliraju hrvatsko gospodarstvo
U samo godinu dana, Račanova je Vlada strancima prodala dodatnih 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, a do konca 2003. godine stranci su postali vlasnici 90.8 posto hrvatskih banaka, čime je projekt financijske agresije na Republiku Hrvatsku, započet početkom 1994. godine, bio u najvećoj mjeri okončan.
Uz banke, upravo u razdoblju Ivice Račana i Mate Crkvenca izvršena je i prodaja najznačajnihih poduzeća u državniom vlasništvu, uključujući i medije. Ono što je tada preostalo završeno je u vrijeme Ive Sanadera.
>>Tko su pravi vlasnici medija u Hrvatskoj?
Najave Slavka Linića o prodaji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, dakle, samo su nastavak Račanove politike i okončanje procesa financijske agresije na Republiku Hrvatsku o kome mediji sustavno šute. Naravno, od medija kakve imamo u današnjoj Hrvatskoj ne može se niti očekivati da o tome pišu. Oni su naime samo jedan od alata u rukama onih krugova koji su osmislili i sproveli projekt financijske agresije na Republiku Hrvatsku.
Upravo u tome skriva se ujedno i odgovor na pitanje zbog čega većina tih istih medija sustavno širi neistinu kako su hrvatske banke najprije sanirane a zatim prodate strancima u vrijeme vladavine Franje Tuđmana.