I 20 godina nakon prvih slobodnih izbora Albanija i dalje ne želi javnosti učiniti dostupnima tajne dokumente iz doba komunističke diktature. Žrtve pak zahtijevaju da istina konačno izađe na vidjelo.

Albanija još uvijek nije donijela zakon o lustraciji. U gotovo svim drugim bivšim komunističkim zemljama takav zakon je već odavno donesen. On, između ostalog, omogućuje pristup dokumentima tajnih službi. Tako se može provjeriti jesu li i u kojoj mjeri aktualni moćnici bili umiješani u zločine bivše diktature, piše DW.

U Albaniji je, samo dvije godine nakon pada komunizma, tada novoizabrani predsjednik Sali Berisha izjavio da ove dokumente nikad neće objaviti. "Za diktaturu nikad nije kriv samo diktator. Postoje na tisuće obitelji u kojoima su žene uhodile svoje muževe, a sinovi svoje očeve. Trebamo li mi sad uništiti sve te obitelji?", rekao je on.

Anna Kaminsky, koja se u njemačkoj zakladi za analizu razdoblja istočnonjemačke diktature posebno bavi Albanijom, smatra ovakvu argumentaciju potpuno pogrešnom: "Upravo žrtve imaju pravo znati tko im je i iz kojih razloga učinio krivo. Da je nakon 20 godina vjerojatno teško nešto protiv toga i pravno poduzimati, to je druga priča". Ali čak i ako sudski procesi kod mnogih zločina više nisu mogući, prošlost treba rasvijetliti. "Društvo ima pravo doznati tko ga zastupa na javnim položajima", smatra Anna Kaminsky.

Već je bilo više pokušaja da se donese zakon koji bi nalagao otvaranje arhiva s tajnim dokumentima. Zadni put prije dvije godine. No svi su ti pokušaji propali na albanskom Ustavnom sudu. Ustavni su suci svoju odluku obrazložili mišljenjem da bi takav zakon mogao odvesti do lova na vještice usmjernog protiv ljudi koji su danas na položajima. No upravo nesuočavanje s prošlošću i potiče na takav lov. U međuvremenu, na albanskoj političkoj sceni divlja pravi rat biografija. Vodeći političari predbacuju svojim protivnicima da su oni ili njihovi članovi obitelji bili umiješani u komunističke zločine. Nitko se ne može od toga braniti jer dokumenti o tome ostaju skriveni.

Žrtve diktature smatraju da je zakon o lustraciji već odavno trebao biti donesen. Gëzim Peshkëpia, bivši politički zatvorenik se u međuvremenu angažirao u nedavno ustanovljenom albanskom Institutu za analizu posljedica komunizma.

-"Albaniji treba jedan takav zakon, da bi se društvo oslobodilo svoje noćne more, kako u državnoj upravi tako i u parlamentu", kaže Gëzim Peshkëpia. On kao uzor ovdje vidi Njemačku. Tamo je Ured za dokumetnaciju istočnonemačke tajne službe Stasija našao pravi put kako bi se suočio s vlastitom totalitarnom prošlošću. (R.H.)