U Zagrebu je danas, uz nazočnost preko dvije tisuće prosvjednika, održan šesti veliki javni prosvjed građanske inicijative "Krug za trg" s kojega ponovno upućen zahtjev gradskim vlastima za preimenovanjem toga trga.

Sa skupa, u čijoj je organizaciji, uz udrugu Krug za trg, po prvi puta sudjelovao i Hrvatski helsinški odbor, od vlasti je zatraženo da na djelu pokaže svoju demokratičnost te ukloni sve simbole komunizma i titoizma koji su, istaknuto je, zatirali ljudsko dostojanstvo i njegovali kult nacionalnog poricanja.

U ime organizatora govorili su Maja Runje, prof. dr. Ivo Banac, dr. fra Šimun Šito Ćorić i Ivan Zvonimir Čičak, dok se za glazbeni dio programa pobrinula klapa „Janjevo".

Maja Runje, koordinatorica udruge "Krug za Trg" u svom je govoru iznijela nekoliko sudbina stradalnika komunističkog terora čija su imena i stradanja ostala srećom sačuvana. Pri tome, zapitala je, kakav je to naš odnos prema njihovim stradanjima ako pojedini trgovi i ulice i danas nose ime Josipa Broza Tita.

-"Od gradske vlasti, koja je do sada odbila sve naše zahtjeve, tražimo časno ime za ovaj trg, a od državne vlasti uklanjanje komunističke simbolike iz cijele zemlje, istaknula je Maja Runje

Banac: Preko lažnih interpretacija hrvatske povijesti i uljepšavanja jugoslavenskih vremena gura nas se tamo gdje ne pripadamo

Ivo Banac, član Izvršnog odbora HHO-a, pozvao je na sučeljavanje hrvatskog društva sa svim ostacima titoizma, upozorivši na današnje stanje u hrvatskom društvu koje proizlazi iz odnosa prema komunističkim zločinima i općenito komunističkom nasljeđu. Naglasio je kako nas se preko lažnih interpretacija hrvatske povijesti i uljepšavanja jugoslavenskih vremena guralo i gura tamo gdje Republika Hrvatska ne pripada. Hrvatska pripada europskom kulturnom krugu i kao takva mora se konačnom obračunati sa svojim komunističkim nasljeđem, kazao je dr. Ivo Banac.

Tražimo, poručio je Banac, da se preimenuje ovaj trg koji sada "nosi ime Tita, simbola svih poraza nekoliko hrvatskih generacija, koji je svojim direktivama omogućio Bleiburg i križne puteve, potpisao stotine jama evidentiranih u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, i čije je ime resilo jedini logor jugoslavenske diktature - Goli otok".

Mirna okupljanja s istim zahtjevom, poručio je, nastavit će se sve dok ga gradske vlasti ne prihvate i to, naglasio je, unatoč sve češćim pojavama "ukazivanja na prednosti Titova razdoblja i Jugoslavije te dokazivanja da Hrvatske ne bi bilo bez Tita".

U vrlo nadahnutom govoru, dr. fra Šimun Šito Ćorić vrlo je pažljivo i analitički precizno analizirao uzroke današnjeg stanja u Hrvatskoj. Prema Ćoriću, današnje stanje je posljedica dužeg povijesnog tijeka i interesa vanjskih i unutarnjih političkih čimbenika. Ćorić je također upozorio kako se neke stvari ne mogu naglo promijeniti, ali je istovremeno naglasio potrebu u ustrajavanju na inicijativa poput ove o promjeni imena "Trga maršala Tita".

-"Hrvatskim vlastima za vrijeme Domovinskog rata, koje su jednostavno imale drugih prioriteta ništa se ne može predbaciti, a svim vlastima koje su uslijedile kasnije zajedničko je da nisu htjele rasvijetliti pravu istinu o komunističkim zločinima", upozorio je fra Šimun-Šito Ćorić.

Čičak: Sabor je "pljunulo na bleiburške žrtve"

Vrlo slične poruke, na koncu ovog skupa, uputio je i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

-"Od prosvjeda nećemo odustati sve dok se i formalno ne promijeni naziv trga. Kažem formalno, jer na ovom trgu nema više ni jedne ploče s imenom Tita", primijetio je Čičak, te upozorio kako bez osude komunizma neće biti moguća prava demokratska revolucija i suobličavanje Hrvatske europskim standardima.

Posebno se osvrnuo na one koji su, kako je rekao, "do zadnjeg dana ostali vjerni komunističkom pokretu, živjeli u udobnim sinekurama i od progona političkih neistomišljenika, a danas ponovno žele prekrajati povijest i dirati u hrvatske svetinje". Njih, istaknuo je, upozoravamo da maknu ruke od hrvatskog povijesnog sjećanja.

Za odustajanje Hrvatskog sabora od pokroviteljstva obilježavanja bleiburške tragedije rekao je da se tom odlukom "pljunulo na bleiburške žrtve" te ustvrdio kako "vlast koja ne osjeća dušu naroda nije narodna vlast". Njegovu primjedbu da je tu odluku potpisao Boris Šprem, zadnji izvršni sekretar KP Općine Centar u Zagrebu, prosvjednici su dočekali zvižducima upućenima Špremu.

Ne znamo kakvo ime dati ovome trgu, o tome će odlučiti Gradska skupština, ali samo znamo da ne želimo Titovo ime, zaključio je Čičak.

Nakon skupa, na kojemu su prosvjednici nosili hrvatske zastave i transparente s natpisima "Tito je zločinac", "Komunistički zločini nisu antifašizam", "Opravdavati zločine je zločin", "Petokraka je tamo gdje se ubijaju ranjenici", Čičak je iznad Kazališne kavane na Trgu postavio improviziranu ploču s nazivom "Sveučilišni trg".

Fotografije preuzete od portala HKV.

R.Horvat