U Svetom Iliji je u subotu 7. srpnja otkriveno spomen-poprsje vlč. Vilima Cecelje u prigodi 23. obljetnice njegove smrti i 80. obljetnice proslave mlade mise tog znamenitog hrvatskog svećenika, dušobrižnika hrvatskih izbjeglica i iseljenika u Austriji, te uzornog domoljuba. Spomen-poprsje u Ceceljinoj rodnoj župi ispred župne crkve Sv. Ilije otkrio je i blagoslovio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Riječ je o već četvrtom brončanom odljevu umjetničkog djela Tomislava Kršnjavija, akademskog kipara, a prethodna tri postavljena su na Blajburškom polju, u Hrastovici kod Petrinje, gdje je Cecelja službovao, te u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Salzburgu, gradu gdje je preminuo 3. srpnja 1989. godine.

Obraćajući se okupljenima na otkrivanju spomen-poprsja, domaći župnik Izidor Ferek podsjetio je da se prije tri godine na 100. obljetnicu Ceceljina rođenja i 20. obljetnicu njegove smrti rodila ideja da se kao trajni spomen na tog svećenika sveta života i čovjeka velikog srca postavi spomenik koji će ga oteti zaboravu. Istaknuo je kako je Cecelja uistinu primjer kako živjeti kršćanski život, ljubav prema bližnjemu, kako ljubiti svoju domovinu i narod i za njih se boriti i žrtvovati. Napomenuo je da je ostvarena ideja, potekla od Počasnog blajburškog voda, da se postavi Ceceljino poprsje, i to na Blajburškom polju kao simbolu najvećeg stradanja hrvatskog naroda poslije Drugog svjetskog rata, podsjetivši da je upravo vlč. Cecelja najzaslužniji da se zaboravu otelo to najveće stradanje hrvatskog naroda u novijoj povijesti. Poprsja su također postavljena u Hrastovici gdje je bio župnikom prije Drugog svjetskog rata i gdje je ostavio neizbrisiv trag, u Salzburgu gdje je djelovao kao dušobrižnik za iseljene Hrvate, te konačno u Svetom Iliji gdje je započeo svoj životni put i gdje su njegovi posmrtni ostaci našli svoj mir.

Nakon blagoslova u župnoj crkvi proslavljeno je zadušno misno slavlje, koje je predvodio biskup Mrzljak u zajedništvu s više svećenika, među kojima je bio i dugogodišnji župnik u Svetom Iliji preč. Ivan Košćak. Misi su nazočili mnogobrojni župljani te članovi Počasnog blajburškog voda.

U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio da je Cecelja prije 80 godina svoj svećenički put započeo u doba velikih previranja u svijetu, kada se već moglo predvidjeti da će se događati strašna zla, a osobito se upozoravalo na tzv. crvenu opasnost koja se javila u Rusiji, a to je komunizam, koji ruši sve sveto i želi ukloniti Boga iz srca ljudi. Dodao je da je Ceceljino svećeničko služenje bilo obilježeno progonstvima, optužbama i raznim teškoćama, no on je hrabro prihvatio takvu sudbinu jer je znao da oni koji grade svijet bez Boga nemaju budućnost. Svećenici poput Cecelje uvijek su nam svjedočki primjer i putokaz da je kršćanstvo kao težak i trnovit put jedini ispravan put koji ima budućnost. Takav put i mi smo pozvani nasljedovati, te prepoznavati ono što je dobro i ispravno, rekao je biskup i zaželio da Ceceljin spomenik bude podsjetnik na njegovu životnu poruku i proročku ulogu u hrvatskom narodu. Svjesni smo da i danas postoje oni koji nastoje uništiti takve svijetle primjere iz naše hrvatske povijesti i koji bi htjeli da se povijest tumači po njihovim pogrešnim stavovima, naglasio je biskup Mrzljak poručivši da je to razlog više da se ističu ovakvi sveti znameniti ljudi hrvatske prošlosti kako bi se moglo humanije i kršćanskije živjeti u današnjem vremenu.

Otkrivanju spomen-poprsja i misi prethodio je posjet mjesnom groblju gdje je župnik Ferek predvodio molitvu na Ceceljinu grobu.

(Ika / HRsvijet)