Ljubuški: Svetlana Broz, unuka Josipa Broza, pokušava onemogućiti dalja istraživanja komunističkih zločina
''Neđo od Ljubuškog'' naziv je filma autorice Svetlane Broz, unuke Josipa Broza Tita, čiju režiju potpisuje Mirko Kurilić, rađenog u produkciji NVO Gariwo 2012., koji je posljednjih dana uskovitlao jako puno prašine ne samo u Ljubuškom nego i u cijeloj Hercegovini.
Glavna uloga u ovome kontroverznom filmu, posvećena je Nedeljku Neđi Galiću, starom komunisti iz Ljubuškog, rodbinski bliskog poznatom komunisti Juri Galiću, koji je čitav život živio Titovu verziju tzv. bratstva i jedinstva. Tako se i 1991. Neđo stavio na stranu onih koji su željeli „zabraniti hrvatski barjak, hrvatsku himnu i uopće postojanje hrvatskog imena“, kako je to naglašeno i u kontroverznom filmu.
Danas, dva desetljeća kasnije, lik Nedeljka Galić se, kroz film čija je autorica unuka Josipa Broza, ponovo pojavljuje u Ljubuškom. Ovaj put kroz neistine iznesene u spomenutom pamfletu, rađenom uz sponzoriranje Vlade Norveške, gdje su nakon rata on i Brozova živjeli, pokušava se ljubuške Hrvate prozvati zbog protjerivanja bošnjačke manjine.
Braniteljske udruge tražile zabranu prikazivanja spornog filma
Međutim, u filmu se prešućuje kako je upravo Neđo Galić bio jedan od kolovođa pokušaja, pripremanog na nalog bošnjačke tajne službe AID-a, podizanja ustanka Bošnjaka čiji je cilj bio rušenje legitimne vlasti u Vitini i Ljubuškom.
Spomenuti pamflet potpuno je na tragu stalnih pokušaja diskreditiranja hercegovačkih Hrvata zbog otpora prema svakoj Jugoslaviji i svakom jugoslavenstvu, smatraju Ljubušaci, te ističu kako se priča o Bošnjacima kao žrtvama proteklog rata na prostoru Hercegovine pokušava iskoristiti kao povod za nešto sasvim drugo.
-Stvarni cilj ovog filma i afere koju on treba izazvati je pokušaj zaustavljanja daljih istraživanja komunističkih zločina na ovom području, kazali su nam predstavnici Udruga proisteklih iz domovinskog rata, koji traže zabranu prikazivanja ovog filma, ocjenjujući ga kao još jednog pokušaja unošenja nemira na inače mirno područje Ljubuškog.
Stvarni cilj je zaustaviti dalja istraživanja komunističkih zločina
Povjerenstvo za istraživanje i obilježavanje grobišta iz II. svjetskog rata i poraća, koje djeluje pri Općinskom vijeću općine Ljubuški, u posljednjih je nekoliko godina, naime, istražilo lokalitete na Tomića njivi, Barama i pored zgrade županijskog MUP-a, eshumiravši tom prigodom 59 posmrtnih ostataka ubijenih, među kojima bi trebala biti dvojica ili trojica hercegovačkih franjevaca, mučki pobijenih u veljači 1945.
Prema navodima prvog čovjeka povjerenstva Vice Nižića, iznesenim u novom broju glasila Stopama pobijenih, u tijeku su radovi i na istraživanju četvrte masovne grobnice – smještene pored same zgrade općine.
Riječ je o nekadašnjem središnjem zatvoru u Ljubuškom, smještenom iza same zgrade općine, u kome su djelatnici OZN-e, KNOJ-a i tzv. Komande mjesta Ljubuški u veljači 1945. „isljeđivali“ pritvorenike. Prema neslužbenim informacijama, riječ je o staroj zatvorskoj zgradi, koju je početkom dvadesetog stoljeća gradila tadašnja austro-ugarska vlast, a koju su komunisti, zajedno sa dvadesetak živih zarobljenika, navodno zatrpali nakon rata, prikrivši tako ključni dokaz svojih nedjela.
„Do sada nije pronađena nijedna žrtva, međutim uvidom u projektnu dokumentaciju pronađena je moguća tamnica koja se nalazi iza zgrade Općine i ovih dana namjerava se krenuti u njezino istraživanje“, kazao je Vice Nižić u izjavi za Stopama pobijenih.
Nižićeve riječi potvrđuje i nekoliko preživjelih zatvorenika koji u svojim iskazima spominju „kuću smrti u neposrednoj blizini zgrade općine u Ljubuškom“, navodeći kako su upravo s tog mjesta zatvorenici odvođeni na razna stratišta u neposrednoj blizini ovog malog hercegovačkog mjesta.
Žele zaštititi Josipa Broza i živog Juru Galića
Dostupni izvori kazuju kako su puni nadzor nad spomenutom „kućom smrti“ imali: zapovjednik III. vojnog područja - Aziz Kudra, tadašnji šef OZN-e u Ljubuškom - Petar Jelčić i tzv. komandant mjesta Marijan Primorac. Oni su, uz svesrdnu potporu nadređenih struktura i uz punu suradnju s Okružnim komitetom KPJ z zapadnu Hercegovinu bili gospodari života i smrti te kreatori procesa punjenja masovnih grobnica koje se sada istražuju.
Međutim, oni više nisu među živima ali je među živima njihov suradnik Jure Galić, tadašnji tajnik Okružnog komiteta KPJ za Zapadnu Hercegovinu, partijskog tijela koje je imalo ključnu ulogu u pravljenju popisa „narodnih neprijatelja“, na temelju kojih su OZN-u, KNOJ i tzv. komanda mjesta dalje postupali.
>>Miljenko Stojić: Komunisti u Hercegovini ubili 20.000 Hrvata
Naravno, o ovim masovnim grobnicama sam Galić se javno ne izjašnjava. Na to ga ne prisiljavaju niti institucije države, niti glas javnosti.
Međutim, očito su krugovi moći procijenili kako omerta neće moći trajati u nedogled. Stoga su Svjetlana Broz i Nedeljko Galić ciljano angažirani kako bi priču o kaznenoj odgovornosti svojih predaka i brutalnim komunističkim egzekucijama okrenuli u sasvim drugom smjeru.
Ni sudjelovanje određenih međunarodnih institucija, poput Vlade Norveške i pojedinih veleposlanika, u ovom projektu svakako nije slučajno. Prisjetimo li se tvrdnji o Josipu Brozu kao visokopozicioniranom britanskom masonu te sve očitijih pokušaja stvaranja četvrte Jugoslavije, bez obzira zvali je „regionom“, „Jugosferom“ ili „Zapadnim Balkanom“, doći ćemo do odgovora i na to pitanje!
Damir Šimić / HRsvijet.net