Gradišćanski Hrvat mons. Egidije zivković, zeljezanski biskup, predvodio je u subotu 25. kolovoza na Udbini središnje misno slavlje Dana hrvatskih mučenika. Uz domaćega gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića u koncelebraciji su bili nadbiskupi riječki Ivan Devčić i zadarski zelimir Puljić, biskupi šibenski Ante Ivas, varazdinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, bjelovarsko-krizevački Vjekoslav Huzjak, porečko-pulski Drazen Kutleša, zagrebački pomoćni Ivan Šaško, celjski Stanislav Lipovšek te izaslanik vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića mons. Luka Kesedzić.

U pozdravu na početku misnoga slavlja biskup Bogović istaknuo je kako je to prva proslava nakon posvete crkve, a ujedno uz Dan hrvatskih mučenika od sada Crkva u Hrvata obiljezava i Dan spomena na sve zrtve totalitarnih rezima. To obiljezavanje imat će uvijek vjernički, crkveni karakter, "nećemo slaviti ničiju pobjedu među zarađenim stranama ili pušku pobjedničku ili porazenu, nego i dalje ostaje Kriz ono čime ćemo se mi hvaliti", upozorio je biskup Bogović. Prisutnost biskupa gradišćanskih Hrvata kao voditelja slavlja ocijenio je znakovitom, dodavši kako je upravo među gradišćanskim Hrvatima nastao poticaj da se kao ovogodišnja misao vodilja uzme raseljenost Hrvata i načini njihova duhovnog objedinjavanja, te da se kriz krbavskih biskupa uzme kao simbol njihove povezanosti sa starom domovinom. Tu ideju protegnuli smo na cijelu iseljenu Hrvatsku. Svjesni smo da su gradišćanski Hrvati početak i simbol hrvatskoga iseljavanja. Njihovo je seljenje izravna posljedica tragedije našeg naroda na ovome polju, rekao je biskup Bogović.

Biskup zivković u propovijedi je istaknuo svoju radost i zahvalnost Bogu na zajedništvu u misnom slavlju na tom "simbolikom bogatom i svetom hrvatskom oltarištu", te prenio pozdrave iz Gradišća "gdje već 500 godina čuvamo svoju katoličku vjeru i svoj hrvatski jezik i tradiciju".

Udbina je propovjedaonica s koje upućujemo poruku cijelom hrvatskom narodu, s Krbavskog polja bacamo pogled na cjelokupnu našu povijest – ovdje su sva naša stradanja i stratišta na jednome mjestu. Ovo je mjesto na kojem čuvamo tragove mučeništva i zaboravu otimamo uzore samoodricanja; častimo one koji su se u okruzenju mrznje odlučili za ljubav. Prisjećamo se zrtava daleke i nedavne prošlosti, čvrsto vjerujući da autentično mučeništvo nije ni slučaj niti sklop okolnosti iz kojih nije bilo drugog izlaza. Mučeništvo je kruna i vrhunac posve svjesnog opredjeljenja za vjernost, istaknuo je zeljezanski biskup.

Spomenuo se hrvatskih mučenika, uzora svjedočenja ljubavi, među ostalima Miroslava Bulešića, s. zarke Ivasić, 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, Drinskih mučenica, fra Rafe Kalinića, dva svećenika, gradišćanska Hrvata, bl. kardinala Alojzija Stepinca, kao i onih za koje je pokrenut postupak, npr. za dominikanca Dominika Barača. Spomenuo se i brojnih neznanih koji su "odolijevali zovu mrznje, zla i osvete i čiji je zivotni stav bio birati dobro u svim okolnostima i prema svim ljudima". "Svi oni su razlog da je Udbina ne samo mjesto stradanja nego i mjesto nade. Uzvisina je ovo s koje puca pogled daleko, daleko – sve do vječnosti", istaknuo je mons. zivković.

Vizija proroka Izaije potaknula ga je da se "danas i ovdje zamisli nad sudbinom dragog mi hrvatskog naroda". "Nakon stoljeća stradanja, pretrpani raznoraznim jarmovima, udarani i šibani sa svih strana, pa i s onih s kojih to nismo očekivali, sanjali smo i umirali za slobodu. Danas ovaj narod ponizen i prignut poput prosjaka puze i kuca pred vratima umorne starice Europe, spreman zrtvovati ne samo svoje sinove nego i mnoge vrijednosti i bogatstva za mrvice koje preostaju na stolovima njenog bogatstva i moći. Izgleda da smo prebrzo zaboravili krv kojom je sloboda plaćena. Ne mogu prešutjeti činjenicu da mnogi Hrvatsku danas dozivljavaju kao zemlju bez nade, prepunu ljudi svladanih letargijom i beznađem. Od razočaranih branitelja do mladih koji svugdje osim u njoj vide svoju budućnost", rekao je zeljezanski biskup i osvrnuo se pritom na zadaću Crkve u ovom povijesnom trenutku.

"Crkva, ako zeli ostati vjerna svome poslanju, ne smije šutjeti, ne smije popustiti pred napastima interesa i kompromisa, mora poput proroka stati na stranu istine bez obzira na cijenu koju će za to morati platiti. Kada stvari nazivamo njihovim pravim imenima, kada kazemo da je pobačaj ubojstvo, a ne pravo zene da raspolaze svojim tijelom, da su istospolni brakovi i njihovo usvajanje djece izopačenje ljudske prirode, a ne dostignuća suvremene demokracije, da je poigravanje s genetikom ponovni pokušaj čovjeka da se igra Stvoritelja, a ne napredak znanosti, onda nam kazu da smo zaostali i konzervativni, da ne razumijemo čovjeka i njegove potrebe, onda smo kočničari na putu u, priznat ćete, u najmanju ruku nejasnu i zamagljenu budućnost", upozorio je mons. zivković, te istaknuo: "Bojim se budućnosti, bojim se Europe u čijem se ustavu ne smije spomenuti Bozje ime, bojim se za Hrvatsku u čijim temeljima ne bi bile ugrađene kršćanske vrijednosti". Izrazio je čvrsto uvjerenje da Crkva danas mora biti "proročki glas, glas nade koji će ovom narodu neumorno naviještati da ga Bog nije ni prevario ni ostavio ili zaboravio".

Govoreći o poruci današnjeg Evanđelja: Krist Kralj – Kralj svega stvorenoga, napomenuo je da u ljudima ima nešto što se, ponekad i nesvjesno, opire svakoj vlasti i autoritetu. Usto, "mnogi naši zemaljski vladari, vrlo brzo nakon što se uspnu na svoja prijestolja i zaposjednu svoje vile i rezidencije, zaborave svoja obećanja, zaborave sluziti narodu". Krist Kralj govorio je o Kraljevstvu koje se razlikuje od svih drugih, utemeljenom ne na sili i oruzju, nepravednim zakonima i novcu, sebičnim interesima i lazima, nego na ljubavi - a događanja na Kalvariji vrhunac su ljubavi, posljednji čin svjedočanstva o Kraljevstvu koje započinje i trajat će vječno, rekao je biskup zivković, istaknuvši da su nakon te presude i sramotne smrti postala upitna sva ljudska sudišta i presude bilo gdje u svijetu. Poručio je da je u našim dlanovima sjeme i o nama ovise plodovi. "Ako prihvatiš da je moguće započeti iznova i ako sjeme budućeg kraljevstva budeš zalijevao strpljivošću i blagošću, katkada i bolom i patnjom, vidjet ćeš odraze Vječnosti i u svojoj obitelji i na svom radnom mjestu i u svojoj zupnoj zajednici i u ovoj dragoj zemlji Hrvatskoj", istaknuo je mons. zivković i poručio: "Ovim svijetom nećemo proći drugi put. Nemojmo odgađati ljubav. I ne zaboravimo: raspeti Kralj je s nama, nikada nas neće ostaviti same ili zaboraviti ili prevariti".

"I dok se s ljubavlju i ponosom prisjećamo svih naših mučenika, imajmo na umu zivotni stav jednoga od najvećih, blazenog kardinala Stepinca: 'Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti ne samo ismjehivanje, prezir i ponizenje, nego, jer mi je savjest čista, pripravan sam svaki čas i umrijeti'", istaknuo je propovjednik, dodavši da su mnogi, napajajući se na Stepinčevu uzoru, godinama podnosili strahote jugoslavenskih kazamata, izgnanstva, pa i umiranja. "Bilo je to vrijeme – koliko god ga neki danas pokušavali neutemeljeno uljepšavati – prepuno laznih svjedočanstava, egzekucija bez sudova i optuzivanja bez dokaza", napomenuo je biskup zivković te zaključio da bi hrvatski mučenici s ovog svetog mjesta danas poručili da budemo Crkva glasna, iskrena, nepokolebljiva i nepotkupljiva i narod ponosan na svoju povijest i svoje kršćanske vrijednosti za koje su toliki zrtve podnosili i umirali; da čuvamo domovinu i ne zaboravimo patnje i krv kojom je naša sloboda plaćena. Neka nam hrvatski mučenici budu uzori, putokazi i zagovornici na našem zivotnom putu, rekao je na kraju homilije biskup zivković te sve preporučio zagovoru svih hrvatskih mučenika u domovini i iseljeništvu.

Nakon popričesne molitve riječ zahvale predvoditelju slavlja, kao i svima koji su se ugradili u njega, te dalje daju potporu dovršetku projekta Crkve hrvatskih mučenika izrekao je biskup Bogović, a biskup zivković podijelio je blagoslov Krbavskim krizem koji je dobio na dar. Misno slavlje pjevanjem su uveličali udruzeni zborovi Gospićko-senjske biskupije pod ravnanjem Ivana Prpića.

Prije misnog slavlja odrzana je poboznost kriznoga puta, a u 14 sati počinje nastup KUD-ova.

(Ika / HRsvijet)