Blanka Matković: Zločini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini početkom 1945. (V. dio)
5. Razmještanje vojnih postrojba nakon završetka Mostarske operacije
Njemačka vojska i Hrvatske oruzane snage povukle su se prema Jablanici jer im 2. dalmatinska brigada sa zapada i 29. hercegovačka divizija s istoka nisu presjekle prometnice, a njemačke postrojbe, koje su se uspjele izvući u smjeru Sarajeva, prihvatile su postrojbe 7. SS-divizije.[1] Prva tri dana gonile su ih brigade 9. divizije[2] i 1. brigada 26. divizije,[3] a zatim postrojbe 29. divizije koje su 20. veljače zauzele Jablanicu, 1. ozujka Ostrozac, 3. ozujka Konjic te 4. ozujka izbile na Ivan-sedlo.
Zauzimanjem Dreznice 16. veljače završena je Mostarska operacija, a izbijanjem 29. divizije na Ivan-sedlo završene su borbe za zauzimanje Hercegovine, koje su otpočele u rujnu 1944. Postrojbe VIII. korpusa ostale su u Mostaru kamo su došli predstavnici Narodnooslobodilačkoga odbora Dalmacije na čelu s pukovnikom Vickom Krstulovićem te Bosne i Hercegovine na čelu s Avdom Humom i ostalima. Iz Imotskoga je stigao Štab VIII. korpusa.[4] U gradu je 20. veljače odrzana parada partizanskih postrojba na čelu s načelnikom Štaba VIII. korpusa Antom Biočićem, a nazočili su joj zapovjednik VIII. korpusa Petar Drapšin, načelnik Glavnoga štaba NOV-a Hrvatske Pavle Jakšić, zapovjednik 29. hercegovačke divizije Vlado Šegrt, politički komesar VIII. korpusa Boško Šiljegović, saveznički oficir, te članovi CK KPJ Vicko Krstulović i Avdo Humo.[5]
Nakon nekoliko dana odmora postrojbe VIII. korpusa vraćene su u sjevernu i srednju Dalmaciju[6] jer su započele pripreme za opći napad prema Lici i Gorskomu kotaru, Hrvatskomu primorju, Istri i Trstu. U Hercegovini je ostala samo 29. hercegovačka divizija koja je, zajedno s Bosansko-hercegovačkom divizijom KNOJ-a, preuzela zadatak „čišćenja“ zauzetoga područja od „ostataka ustaško-četničkih bandi“.[7]
Crta zapovijedanja u Mostarskoj operaciji bila je karakteristična po tome što je Vrhovni štab NOV-a i POJ-a,[8] odnosno Josip Broz Tito, neposredno upravljao VIII. korpusom i 29. divizijom, što nije bio slučaj u Kninskoj operaciji u kojoj je Tito preko Glavnoga štaba NOV-a i PO-a Hrvatske usmjeravao rad VIII. korpusa. Štab VIII. korpusa i Štab 29. divizije dobili su od Vrhovnoga štaba samo opći zadatak, a plan za izvođenje operacije i akciju usmjeravao Štab VIII. korpusa, dok se usklađivanje djelovanja između postrojba VIII. korpusa i 29. divizije vršilo na temelju dogovora između zapovjednika tih postrojba.[9]
Dana 15. veljače 1945. Josip Broz Tito pohvalio je postrojbe VIII. korpusa i 29. hercegovačke divizije naglasivši da su u Mostarskoj operaciji porazene 369. divizija, 6. bojna i 2. pješačka bojna te zarobljen poveći ratni plijen.[10]
Blanka Matković
Znanstveni članak izvorno objavljen u časopisu Hum br. 7./2011. str. 288. do 331.
Izvori i literatura a) Arhivsko gradivo
- The National Archives – London
• FO 371/48911
- Hrvatski drzavni arhiv
• HR HDA 1194, Zbirka dokumenata NOV i POJ
• HR HDA 1220, CK SKH, Ratno gradivo
• HR HDA 1222, Oblasni komitet KPH za Dalmaciju
• HR HDA 1491, OZN-a za Hrvatsku
• HR HDA 1805, Zbirka preslika Krunoslava Draganovića o zrtvama II. svjetskog rata i poraća
• HR HDA 1944, Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih zrtava
- Drzavni arhiv u Splitu
• HR DAS 194, Zbirka memoarskog gradiva
• HR DAS 195, Zbirka dopunskih preslika gradiva iz inozemnih arhiva, Arhiv oruzanih snaga, Beograd
• HR DAS 262, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije
b) Literatura
- XI. dalmatinska udarna moto-streljačka brigada, [b. g.; b. mj.]
- Anić, Nikola, VIII. dalmatinski korpus NOV Hrvatske, Split, 2003.
- Anić, Nikola, Dvanaesta dalmatinska udarna brigada (prva otočka), Supetar na Braču, 1984.
- Baković, Anto, Hrvatski martirologij XX. stoljeća, Zagreb, 2007.
- Bleiburška tragedija hrvatskoga naroda, pr. Vinko Nikolić, Zagreb, 1993.
- Boras, Florijan, Spomenica ljubuškim zrtvama, Ljubuški, 1998.
- Colić, Mladenko, Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu 1941.-1945., Beograd, 1988.
- Dragić, Zvonko, Gorka vremena hrvatskoga naroda Konjica, Klisa, zupe i Bjelimića, Mostar, 2006.
- Druga dalmatinska proleterska brigada, ur. Zdenko Cvrlje, Split, 1982.
- Druga dalmatinska proleterska brigada: Sjećanja boraca, ur. Filip Jadrijević-Brajko, Split, 1989.
- Đikić, Osman, Dvanaesta hercegovačka NOU brigada, Beograd, 1990.
- Gizdić, Drago, Dalmacija 1944.-1945., Zagreb, 1964.
- Grgurević, Dragutin, Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija, Zagreb, 1964.
- Grubišić, Slavko, Nad ponorom pakla: Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2004.
- Hercegovina u NOB, ur. Milinko Đurović, Slobodan Šakota, Radomir Petković, Beograd, 1961.
- Hrvatski zrtvoslov, Zbornik radova Prvog hrvatskog zrtvoslovnog društva, Knjiga I., ur. Zvonimir Šeparović, Zagreb, 1998.
- Komnenović, Danilo – Kreso, Muharem, Monografija 29. hercegovačke divizije, Beograd 1979.
- Kvesić, Sibe, Dalmacija u NOB-i, Zagreb, 1960.
- Marić, Ante, Tragom ubijenih hercegovačkih fratara, Mostar, 2007.
- Miljanić, Gojko i dr., Vojna historija: Udzbenik za vojne akademije, Beograd, 1980.
- Novović, Mirko i dr., Prva dalmatinska proleterska NOU briga-da, Beograd, 1986.
- Pandzić, Bazilije, Pedeseta godišnjica širokobrijeških mučenika (1945.-1995.),
http://www.pobijeni.info/userfiles/Pandzic-Ubojstvo-fra-Do-broslava-Simovica.pdf
- Poginuli iz zupe Studenci za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ur. don Damjan Raguz, don Jozo Čirko, Milan Lauc, Studenci, 1997.
- Prcela, Ivan J., Hrvatski holokaust II., Zagreb, 2005.
- Rako, Milan – Druzijanić, Slavko, Jedanaesta dalmatinska (biokovska) brigada, Split, 1987.
- Rotim, Karlo, zrtvoslov Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu i poraću, Mostar, 2000.
- Šalov, Mate, Četvrta dalmatinska (splitska) brigada, Split, 1980.
- Šalov, Mate, Treća dalmatinska brigada, Split, 1988.
- Šimundić, Mate, Hrvatski smrtni put, Split, 2001.
- Špika, Ivan, Ratna sjećanja i dnevnik borca II. dalmatinske briga-de, Zagreb, 1970.
- Tomašević-Koška, Jozo, Istina o ubijenoj gimnaziji, Humac – Zagreb, 2010.
- The national liberation war and revolution in Yugoslavia 1941- 1945, Selected documents, Military history institute of the Yugoslav people’s army, Beograd, 1982.
- Vukanović, Radovan, Drugi udarni korpus, Beograd, 1982.
- Zovko, Gojko, Druga strana medalje, Zagreb, 2008.
c) Ostali izvori
- Glasilo HDPZ-a Zatvorenik
- Glasilo Stopama pobijenih
- Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih zrtava od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999., Zagreb, rujan 1999.
d) Internet
http://www.blog.hr/print/id/1625908266/mostarsku-operaciju- zapovjedio-josip-broz.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Miha_Krek
http://www.pobijeni.info/userfiles/Operacija%20Siroki%20Bri-jeg.pdf
http://www.pobijeni.info/userfiles/Pandzic-Ubojstvo-fra-Do-broslava-Simovica.pdf
[1] Drago Gizdić, Dalmacija 1944.-1945., Zagreb, 1964., str. 767.
[2] Štab 9. divizije naredio je angaziranje svih postrojba divizije i slamanje neprijatelja na po-lozajima Sedlo – Čeprluga – Tetrnjača kako bi se s dijelovima 29. hercegovačke divizije spriječilo izvlačenje neprijatelja prema Konjicu. Druga dalmatinska proleterska brigada, str. 302.
[3] Pojedini izvori navode da je gonjenje neprijatelja preuzela 3. prekomorska brigada. Druga dalmatinska proleterska brigada, str. 302.
[4] N. Anić, VIII. dalmatinski korpus NOV Hrvatske, str. 62.
[5] M. Rako – S. Druzijanić, n. dj., str. 305. Nikola Anić navodi da je parada odrzana 16. ve-ljače 1945. N. Anić, Dvanaesta dalmatinska…, str. 151.
[6] U skladu sa zapovijedi Štaba VIII. korpusa NOVJ-a od 18. veljače 1945. štabovima podčinje-nih postrojba za prebacivanje na područje Ploče, Makarska, Šibenik, Biograd. O. Đikić, n. dj., str. 177.
[7] Isto, str. 177. – 182.
[8] Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije.
[9] M. Colić, n. dj., str. 312. – 313.
[10] The national liberation war and revolution in Yugoslavia 1941-1945, Selected documents, Military history institute of the Yugoslav people’s army, Beograd, 1982., str. 700. – 701.; J. Tomašević-Koška, n. dj., str. 187.
CRIMES OF THE 8TH DALMATIAN CORPUS FORMATIONS OF NOVJ IN HERZEGOVINA AT THE BEGINNING OF 1945
Summary Formations of the 9th, 19th and 26th Dalmatian division of the 8th corpus made many war crimes on Herzegovinian Croats before, during and after Mostar operation, i.e. joint activities of formations of the 8th Dalmatian corpus and 29th Herzegovinian division of the 2nd NOVJ corpus. Those vic-tims were soldiers, civilians and priests most of whom were killed and bu-ried in Herzegovina, but part of them was taken to Croatia and killed at the Dalmatian battlefields near Vrgorac and Zagvozd. The article analy-zes familiar data about these events and updates them with unpublished documents from archive funds which are today kept in the National Ar-chives in London, Croatian state archive in Zagreb and State archive in Split because of identifying formations responsible for certain crimes.
Key words: Second World War, Herzegovina, Dalmatia, 8th Dalmatian corpus of NOVJ, war crimes
Vezani članci:
- U predvečerje partizanskog napada na Široki Brijeg (I.)
-Tito je osobno zapovijedao završnim partizanskim napadima na Široki Brijeg i Mostar(II.)
-Je li Josip Broz Tito osobno zapovjedio masovne likvidacije političkih neistomišljenika? (III.)
-Je li Josip Broz Tito osobno zapovjedio masovne likvidacije političkih neistomišljenika (IV.