Halo, ovdje Herceg Bosna, naziv je nove knjige Miljenka Stojića koja će se u javnosti pojaviti ovih dana. Riječ je o kolumnama koje je ovaj poznati knjizevnik i novinar, inače vicepostulator Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« i kolumnist portala HRsvijet, objavio u razdoblju između listopada 2010. i listopada 2011.


Ove godine fra Miljenko obiljezava 25 godina svećeničkog rada. Tim povodom, njegova rodna zupa Sv. Stjepana na Čerinu, Društvo hrvatskih knjizevnika Herceg Bosne i Matica Hrvatska Čitluk, u srijedu 19. rujna, organiziraju knjizevnu večer Susreti pod hrastom na kojoj će biti riječi o njegovom ukupnom knjizevnom stvaralaštvu te predstavljena njegova nova knjiga.

Čerinski Susreti pod hrastom kao znak sjećanja na fra Janka Bubala

O kakvoj se manifestaciji riječ te što posjetitelji mogu očekivati 19. rujna, za kada su susreti najavljeni, pokušali smo doznati kroz razgovor s Krešimirom Šegom, pročelnikom organizacijskog odbora Susreta.

-„Susreti pod hrastom“ davno su započeli, 2004. godine. Tom se prigodom u organizaciji zupnog ureda Čerin i DHK Herceg Bosne okupilo nekoliko pjesnika. To je bila knjizevna večer na kojoj su pjesnici čitali svoje pjesme i govorili o knjizevnicima koji su djelovali ili su rođeni na Čerinu – fra Janku Bubalu, jednom od najsnaznijih hrvatskih knjizevnika druge polovice 20. stoljeća, fra Umbertu Lončaru, fra Stanku Vasilju, fra Ratimiru Kordiću i Bozidaru Kaćunku, kazao nam je Šego.

Zahvaljujući knjizevnom opusu fra Janka Bubala i činjenici da je desetljećima djelovao upravo u zupi Čerin, ovo se malo mjesto našlo na zemljovidu hrvatske knjizevnosti, kaze Šego, najavljujući kako će se upravo knjizevni rad fra Janka Bubala naći u zizi 2013., kada se obiljezava stota obljetnica njegovog rođenja.

-Ova je knjizevna večer poglavito sjećanje na fra Janka, čija stota obljetnica rođenja pada 2013. godine, kad će se odrzati Susreti pod hrastom posvećeni njegovu djelu i zivotu. Ideja o imenu susreta vezana je uz hrast pred crkvom pod kojim je on često znao sjediti, čitati, pisati ili razgovarati s gostima ili zupljanima. Hrast je i danas nauzgor, u punoj snazi, a jedan od tvoraca imena Susreta jest ondašnji čerinski zupnik fra Mate Dragićević. Zavaljujući fra Janku, Čerin je i po djelu drugih autora ušao u hrvatsku knjizevnost, a jedan od najčešćih gostiju bio je znameniti hrvatski knjizevnik Dubravko Horvatić, koji je napisao nezaboravne putopise ne samo o Čerinu i Brotnju, već i mnogim drugim našim krajevima – Rami, Tomislavgradu, Livnu, Stocu i Dubravama, Čapljini, srednjoj Bosni…

Ovogodišnji susreti posvećeni knjizevnom djelu Miljenka Stojića

Kad je, pak, u pitanju ovogodišnji program „pod hrastom“, Šego ističe kako će on biti posvećen Miljenku Stojiću, čiji su knjizevni počeci vezani upravo za Čerin.

-Ovogodišnji Susreti posvećeni su knjizevnom djelu fra Miljenka Stojića, knjizevnika rođena u čerinskoj zupi, a povod je njegova srebrena Misa i nekoliko iznimno vrijednih knjiga koje je objavio u posljednje vrijeme, kaze Krešimir Šego naglašavajući kako će o piscima koji su zivjeli na Čerinu govoriti fra Dario Dodig, čerinski zupnik, a o knjizevnom djelu Miljenka Stojića govorit će prof. dr. Šimun Musa, Zdravko Kordić, Marina Kljajo Radić, Ivan Zlopaša i Krešo Šego, a, naravno, predstavit će se i autor.

U Susretima pod hrastom sudjelovat će i učenici Glazbene osnovne škole „Brotnjo“, a pjesme će čitati Tina Laco.

Inače, ovogodišnji program započinje svetom Misom u srijedu, 19. rujna u 18.00.  knjizevni susret će se odrzati nakon  Mise, kod spomenika hrvatskim braniteljima na Čerinu, najavljuje Šego.

Prema njegovim tvrdnjama ova će manifestacija u budućnosti prerasti u tradicionalnu.

-Spomenuo sam, planira se Susrete odrzavati svake godine i uvijek će biti posvećeni djelu nekog od autora koji je rođen ili je zivio u ovom kraju. Tema je napretek! Također planiramo redovito objaviti i knjizicu koja će biti plod Susreta. Susreti će vjerojatno povremeno obuhvaćati i šire kulturne teme, a ne samo knjizevne, zaključio je Krešimir Šego, pročelnik organizacijskog odbora Susreta.

 

I. Zlopaša