U utorak je u Koruškom parlamentu u Klagenfurtu tamošnji Odbor za pravo, ustav, federaciju, manjine..., raspravljao o poslijeratnim masovnim likvidacijama počinjenim na koruškom tlu od strane jugoslavenskih partizana, te o djelovanju suradnika UDB-e i OZN-e u Austriji, javlja Dnevno.hr.

Na raspravu u koruški parlament je pozvano nekoliko Hrvata, koji su predstavnicima svih tamošnjih parlamentarnih stranaka govorili o svojim saznanjima o djelovanju jugoslavenskih tajnih službi i o njihovim zločinima u Austriji, nakon čega je parlamentarni odbor nastavio raspravu o mjerama lustracije, dok su predstavnici Počasnog bleiburškog voda u Klagenfurtu održali konferenciju za tisak, na kojoj su se pojavili mnogi predstavnici koruških i austrijskih medija.

- Govorio sam o svojim saznanjima o djelatnosti tajnih jugoslavenskih službi, a o sličnim temama govorili su i ostali sudionici rasprave (dr. Josip Jurčević, Joža Dežman, Ivo Pomper, Marjan Luburić, Mijo Jurić..), među kojima i nekoliko proganjanih žrtava UDBE u Austriji. Odgovarali smo i na pitanja članova parlamentarnog odbora, te na pitanja predsjednika koruške vlade Gerhard Dorflera. Cijelu raspravu je inicirao Josef Lobnig, predsjednik parlamenta koji nas je i pozvao na skup – ispričao nam je Bože Vukušić, obavještajni analitičar i bivši član državne Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, te autor knjiga 'Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva' (2002.) i 'Tajne iz Udbinih arhiva' (2012.), odmah nakon konferencije za novinare održane danas popodne u Klagenfurtu.

Od naših izvora doznajemo potom da je korurški parlament nakon rasprave o 'deudbanizaciji' austrijskih javnih službi osnovao naddžavnu austrijsko-hrvatsko-slovensku komisiju koja će utvrditi povijesne činjenice o Bleiburškoj tragediji, odnosno poslijeratnim likvidacijama tisuća ljudi na tlu Koruške, te će istražiti djelovanje UDB-e na području Koruške i Austrije, jer je utvrđeno da su mnogi pripadnici bivše UDB-e radili ili još rade u austrijskoj policiji, vojsci, na sveučilištu i drugim javnim službama. Zanimljivo je da su u pismenim materijalima za sjednicu parlamentarnog odbora, odnosno u pozivu na raspravu, navedena imena i prezimena, te kodni brojevi dvadesetak pripadnika UDB-e koji su radili ili rade u austrijskim institucijama, a među njima su i dvojica sveučilišnih profesora. Na spisku agenata UDB-e u Austriji ima hrvatskih, slovenskih, ali i austrijskih imena, a cilj je austrijske lustracije da se takvi ljudi uklone iz svih državnih i javnih službi kako ne bi ometali ili opstruirali njihov rad.

I dok Austrija provodi čišćenje države od pripadnika tajnih službi drugih zemalja, Hrvatska to već više od dvadeset godina odbija učiniti. Zbog čega, upitali smo bivšeg saborskog zastupnika i bivšeg političkog zatvorenika Antu Kovačevića, koji je 'svom' agentu jugoslavenske tajne službe koji ga je godinama uhodio, odavno oprostio (o čemu je snimljen i vrlo dojmljiv dokumentarni film 'Čovjek i njegova sjena').

Kovačević: Pripadnici UDB-e uknjižili su se na Hrvatsku jedan kroz jedan

- UDB-a je nažalost u Hrvatskoj danas jača nego ikad. Pripadnici bivše jugoslavenske tajne službe u svim su političkim strankama, oni su načelnici mnogih gradova i općina, župani mnogih županija, saborski zastupnici, ministri i suci. Ti ljudi nisu se promijenili, samo su se prilagodili novim okolnostima. Hrvatska nažalost nije provela ono što su civilizirane zemlje, koje su prošle tranziciju, učinile: nije donijela Zakon o lustraciji. I dok Njemačka i Austrija danas provode lustraciju suradnika UDB-e na svom tlu, Hrvatska to nije u stanju učiniti i to sve govori o stanju u zemlji. Pripadnici UDB-e toliko su danas moćni, da su se uknjižili na Hrvatsku 'jedan kroz jedan' – ističe Ante Kovačević, te podsjeća da je on svim svojim progoniteljima odavno oprostio, iako je zbog njih na robiji u Zenici proveo čak šest godina (od 1981. do 1987.)

R.H.