Kolumnist HRsvijeta Miljenko Stojić iznenađen je spominjanjem njegovog imena u polemičkoj raspravi vođenoj ovih dana između prof. dr. Jure Krište sa Hrvatskog instituta za povijest i sarajevskog povjesničara dr. Petra Jeleča, profesora  Franjevačke teologije u Sarajevu. Raspravu dvojice povjesničara komentirao je i Goran Majić, direktor i glavni i odgovorni urednik portala HRsvijet.

„Neki me prijatelji upozoriše na članak dr. fra Petra Jeleča »Laži Jure Krište« na Prometeju, portalu za laičku državu i sekularno društvo (?!). Odgovor je to na poduži članak dr. Jure Krište o komunizmu, Dobrom pastiru i bosanskim franjevcima objavljen u 4 nastavka na HRsvijetu, portalu za domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Ostah začuđen.“, kaže iznenađeni fra Miljenko Stojić.

Kolumnist HRsvijeta i Vicepostulator  Vicepostulature „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ iznenađen je spominjanjem njegovog imena u polemici u kojoj sudjeluju dvojica povjesničara.

>>Jure Krišto: Topnički promašaji fra Petra Jeleča

„Jeleč me, s neba pa u rebra, upetlja u svoje prepucavanje s Krištom. Ovakvi potezi nisu dostojni velikog povjesničara“, iznenađeno će Stojić.

Stojić  poručuje kako ne želi sudjelovati u toj zabavi koja se, kako ističe, kosi sa svim franjevačkim pravilima.

„Ako se budem bavio njegovom veličinom, naravno da ima pravo »oprati« me onako kako drži dostojnim, a vrijedi to i u obrnutom smjeru. Ovako, nema smisla da petljamo jedan drugoga u stvari u kojima ne sudjelujemo. I to još javno, mimo svih franjevačkih pravila, da se puk zabavlja u ova teška gospodarska i ina vremena“, zaključuje fra Miljenko Stojić.

Goran Majić: Jeleču širom otvoriti vrata 'opskurnog portala'

Direktor i glavni i odgovorni urednik portala HRsvijet Goran Majić također je iznenađen istupima fra Petra Jeleča.

-„Nisam ranije temeljito pratio njegov rad. Međutim, nakon što je portal HRsvijet, glasilo koje pokušava zbližiti domovinsku i iseljenu Hrvatsku te hrvatski narod u BiH, nazvao „opskurnim portalom“, pročitao sam nekoliko njegovih tekstova i odmah shvatio zbog čega ga promoviraju isti oni mediji koji promoviraju i Borisa Dežulovića, Svetlanu Broz, Stjepana Mesića, Juru Galića i slične individue“, poručuje Majić, pokušavajući razjasniti pozadinu cijele polemike između Krište i Jeleča.

Majić  također upozorava kako je očito da Jeleč želi sukob širih razmjera, čime se, kako ističe, zbog čiste prevencije, moraju pozabaviti  nadređeni mu crkveni autoriteti.

-„Iz Krištinih tekstova razumio sam kako se kritike odnose na javno djelovanje jedne manje skupine franjevaca u koju Krišto ubraja i Jeleča. Međutim, u svojim oštrim polemičkim tonovima Jeleč uz sebe želi svrstati cijelu provinciju Bosnu Srebrnu, što je vrlo nemoralna i opasna aktivnost, slična onoj koju je Josip Broz provodio nekada a Svetlana Broz i njezini istomišljenici provode danas“, kategoričan je Goran Majić.

Čelni čovjek projekta HRsvijet također ističe kako, i unatoč tome što osobno ima drugačije stavove od Jelečovih, ne zagovara cenzuriranje mladog sarajevskog povjesničara.

-„ Treba mu širom otvoriti medijska vrata pa neka čitatelji ali i autoriteti unutar crkve shvate o kakvim je stavovima riječ“, zaključio je Majić.


R. Horvat

 

Vezani članci:

-Miroslav Akmadža – Staleško udruženje katoličkih svećenika u službi komunističkog režima

-Osnivanje Titove crkve i činjenice o udruženju Dobri Pastir

-Dr. fra Šimun Šito Ćorić: Otkud fra Jeleču samoubilačka crta?

-OSVRT IVE LUČIĆA: Ivan Šarčević, mali brat ili mali inkvizitor?

-Hrvatske poturice oživljavaju novovjekovnu krvavu Ahdnamu

-Uloga Lige humanista i fra Marka Oršolića u razbijanju hrvatskog nacionalnog bića u BiH

-Damir Šimić: Fetva efendije Šarčevića

-Jure Krišto: Snalažljiva politika 'Dobroga Pastira' – Političko prilagođavanje (nekih) franjevaca Bosne Srebrene u komunizmu i nakon njegova sloma

-Jure Krišto: Snalažljiva politika 'Dobroga Pastira' – Političko prilagođavanje (nekih) franjevaca Bosne Srebrene u komunizmu i nakon njegova sloma (II.dio)

-Jure Krišto: Snalažljiva politika 'Dobroga Pastira' – Političko prilagođavanje (nekih) franjevaca Bosne Srebrene u komunizmu i nakon njegova sloma (III.dio)