Dodjelom godišnje nagrade "Andrija Buvina", plakete koja sadrži detalj vratnice splitske katedrale zagrebačkoj književnici i povjesničarki Nevenki Nekić, za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, u Splitu su prigodnom svečanosti u Nadbiskupskoj dvorani Ivana Pavla II, završeni Dani kršćanske kulture.Nagrada je došla u prave ruke jer Nevenka Nekić je "svojim požrtvovnim i nesebičnim radom zadužila kršćansku javnost, obogativši riznicu hrvatske umjetničke baštine djelima neprolazne vrijednosti", stoji u obrazloženju priznanja kojega je na završnoj svečanosti pročitao slikar Josip Botteri Dini, a uručio kipar Kuzma Kovačić.


"Ovo mi je najveće priznanje u životu, ona je mjerljiva za nešto što je nemjerljivo. A, upravo duša je nemjerljiva. Smatram da nisam najvrjednija i da ima puno kvalitetnijih ljudi, ustrajnih na promicanju nečega što se mnogi trude da umre, a to je Vječnost. Pisac ima zadaću biti poput proroka, stražara, čuvara sjećanja svoga naroda. Ne možemo zaboraviti svoju prošlost. O njoj treba govoriti na vrijeme. U Europu ulazimo kroz odškrinuta vrata, no trebat će ih širom otvoriti zbog svega onoga što baštini ovaj narod", riječi su slavljenice, novovjekog Joba koji nastoji razbuditi usnule savjesti.

"Deveto izdanje međunarodne manifestacije raznorodnih kulturnih sadržaja u čijem se ishodištu nazali nadahnuće kršćanskom vizijom svijeta i stvarnosti ponudilo je za jedanaest dana trajanja sedamdeset sadržaja, od čega 17 koncerata, 5 izložbi, 16 filmova, 5 tematskih tribina, 3 predstavljanja knjige, 5. različitih muzejskih programa i četiri predstave", izreći će u završnom obraćanju direktor splitskog "Verbuma" i prvi čovjek manifestacije Miro Radalj, te još jednom podvući kako je "svrha priredbe ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo, i pokazati zašto se europska kultura u svojoj najdubljoj matrici može nazvati kršćankom kulturom.

Specifični su to kulturni sadržaji koji bi se u dnevnoj praksi i redovnim okolnostima moguće zagubili, no zahvaljujući Danima dobili su prostora, a suvremeni autori prigodu da na različitim područjima umjetničkog djelovanja stvaraju nadahnuti kršćanskom porukom."

Prisutne je na završnoj svečanosti pozdravio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, duhovitom opaskom kako se zapravo radi o "fiskulturi u kulturi! Trebalo je naime kondicije za popratiti sadržaje u čijoj je realizaciji sudjelovalo tristo umjetnika." Glazbenu kulisu svečanosti osigurala je klapa "Žrnovnica" i sama sudionica korizmenog koncerta "Ja sam uskrsnuće i život".

U književnosti se javila 1978. godine

Nevenka Nekić rođena je u Zagrebu 8. svibnja 1942. godine. Na Pedagoškoj akademiji završila je povijest i hrvatski jezik, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest i bibliotekarstvo. Radila je kao profesorica u Zagrebu i okolici, a od 1978. bila je profesorica u Klasičnoj gimnaziji i Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu gdje je i umirovljena 2000. godine.

U književnosti se javila 1978. godine novelom "Jedan dan maloga čovjeka" i od toga vremena neprekidno surađuje u velikom broju časopisa. Piše pripovijetke, novele, eseje iz područja likovne umjetnosti i književnosti, polemičke i političke članke, povijesne tekstove, pjesme, drame, putopise, romane i lirsku prozu. Do sada je objavila više od trideset knjiga koje pripadaju lijepoj književnosti ili dokumentarnim sadržajima, a  među kojima su i "Vukovarske elegije", "Poljubac antike", "Hobotnica" I. i II., "Kardinalovo srce", "Demon i Sveta Krv", "Jean ili miris smrti" itd. Sama je zastupljena u desetak antologija, a priredila je više knjiga o znamenitim osobama poput Vinka Paulskog, Ivana Burika i Josipa Horvata. Ostvarila je pedeset i pet dokumentarnih filmova iz kulturne baštine hrvatskoga naroda u serijalima "Povijest ženskim rukopisom", "Legende i kronike", "Hrvatsko podmorje" i "Ušća hrvatskih rijeka" kao i niz emisija iz povijesti i literature na raznim radio-postajama. Bavi se slikarstvom i do sada je imala tridesetak samostalnih i skupnih izložbi.

Dobitnica je više nagrada među kojima i Državne nagrade Republike Hrvatske Ivan Filipović za djelatnost na polju odgoja i kulture 1998. godine. Članicom je više društava među kojima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u iseljeništvu (Švicarska), Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matice hrvatske, Društva hrvatsko-slovačkoga prijateljstva,  Matice slovačke, Društva Napredak, Hrvatske Paneuropske Unije, čija je dopredsjednica.

 

M.M.