Željko Primorac: Nijemci obilježavaju 150 godina socijaldemokracije, koju godišnjicu slavi SDP u Hrvatskoj?
Njemačka je velebnim političkim skupom proslavila 150 godina organiziranog socijaldemokratskog djelovanja. U proslavi 150 godišnjice organiziranog političkog djelovanja socijaldemokrata u Njemačkoj sažeta je borba radnika u ovoj državi za bolje uvjete rada, osmosatno radno vrijeme i primjerenu naknadu za rad. Njemačka je skupom obilježila ne samo 150 godina socijaldemokracije već 150 godina svijetle povijesti jedne od najvećih stranaka u zemlji. Na skup je došla čak i aktualna kancelarka Angela Merkel, inače predsjednica glavnog političkog rivala socijaldemokrata, CDU-a
Nijemci znaju što znači socijaldemokracija u njihovoj zemlji, znaju zasluge socijaldemokracije, poznaju zaslužne pojedince, ali i znaju godinu utemeljenja socijaldemokratske stranke. Kada ste u Hrvatskoj vidjeli da SDP obilježava godišnjicu utemeljenja? Posljedica je to duboke krize socijaldemokratskog identiteta u Hrvatskoj, krize s kojom se SDP do danas nije suočio. Kada bi SDP eventualno obilježavao godišnjicu osnutka bi li to bila 1894. godina kada je formirana Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije ili možda 1919. kada je formirana Socijalistička radnička partija Jugoslavije? Možda bi to mogla biti i 1937. kao godina formiranja Komunističke partije Hrvatske? Iza košmara datuma krije se duboka kriza identiteta današnjeg SDP-a, identiteta s kojim nije načisto ni najuži krug ideologa i vodstva stranke.
Poznato je kako su komunisti doživljavali socijaldemokrate kao ljute neprijatelje te su bili prvi na njihovoj listi za odstrel. Kada bi pitali današnje vodstvo i članove SDP malo tko od njih bi se identificirao sa 1894. i Socijaldemokratskom strankom Hrvatske i Slavonije. Većina bi se lakše identificirala sa 1919. kada je osnovana preteča KPJ ili 1937. kada je osnovana KPH.
Dokaz je to činjenice kako današnja socijaldemokracija u Hrvatskoj korijene vuče iz revolucionarnih previranja međuratnog razdoblja XX. stoljeća i Drugog svjetskog rata, a ne iz radničkih pokreta za bolji standard koji su se formirali u XIX. stoljeću.
Zbog negativnog povijesnog naslijeđa, temeljenog prije svega na revolucionarno-ideološkom nasljeđu Drugog svjetskog rata, a ne na socijaldemokratskim vrijednostima, SDP i danas teško artikulira socijaldemokratske stavove u demokratskoj Hrvatskoj.
Iz krize identiteta temeljenog na maglovitim korijenima socijaldemokracije u Hrvatskoj razvija se i kriza nacionalnog identiteta SDP u Republici Hrvatskoj. Sve to baca sumnju dobrog dijela Hrvata na stvarne ciljeve SDP i s vremena na vrijeme otvori stare ideološke rovove u kojima nema što tražiti jedna socijaldemokratska stranka.
Kada SDP prvi put obilježi godišnjicu osnutka znat ćemo je li krenuo putem moderne socijaldemokracije ili putovima revolucionarnih previranja i integralnog jugoslavenstva.
Željko Primorac