Istočni obronci Bilogore, općina Suhopolje, postali su nakon završetka Drugog svjetskog rata mjesto mnogobrojnih masovnih smaknuća. Žrtve se broje u tisućama.


Mrtvi jarak je stratište nedužnih hrvatskih vojnika i civila pobijenih nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine. Nalazi se u šumi na istočnim obroncima Bilogore,  u općini Suhopolje, kraj  sela Trapinske. Ovaj jarak se nekad zvao Duboki jarak. Zbog njegove dubine i položaja izabran je  kao pogodno mjesto za masovna smaknuća. Dovedeno je više kolona i više grupa zarobljenika, koji su tu mučeni i ubijani. Tako su nastale najmanje četiri masovne grobnice. Članovi virovitičke podružnice Društva za obilježavanje grobišta, s predsjednikom Vlatkom Ljubičićem izvršili su 2007. godine probno iskapanje na prostoru jedne od  ovih masovnih grobnica. Naišli su na posmrtne ostatke žrtava i dijelove vojničke opreme.

U organizaciji udruge Hrvatski Domobran ogranak Virovitica i podružnice Društva za obilježavanje grobišta iz Virovitice komemoracija na grobištu održana 23. kolovoza 2013. godine s početkom u 11 sati.  Sjećanje je započelo Hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor Hrvatskog pjevačkog društva Rodoljub iz Virovitice.

Potom je pozdravnu riječ prisutnima uputio Marijan Brlek, predsjednik branitelja i načelnik općine Suhopolje. U ime organizatora govorio je predsjednik udruge Hrvatski domobran Virovitica i predsjednika virovitičke podružnice Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Vlatko Ljubičić.

-Ovdje iznad Mrtvog jarka, sjećamo se hrvatskih žrtava koje je počinio zločinački komunistički režima. … - U Virovitičko-podravskoj županiji je dosad poznato sedamdesetak, što masovnih grobnica što pojedinačnih grobova, prešućenih hrvatskih žrtava. Do sada je u knjizi Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije objavljen popis 4.165 žrtava, od toga s područja bivše općine Virovitica 1.219 žrtava. Poseban popis žrtava kojeg priprema Udruga hrvatski domobran iz Virovitice broji oko 2.000 žrtava, a dio je objavljen u spomenutom Spomenaru. To nije konačan broj žrtava i grobišta jer u svom radu još uvijek nailazimo na ljude koji nam otkrivaj žrtve i grobišta za koje dosad nismo znali – kazao je Jarak.

Potom se nazočnima obratio i predsjednik Društva iz Varaždina Franjo Talan.

-Mi kao Udruga, Društvo za obilježavanje grobišta koje je osnovano po prestanku rada Saborske komisije. 20 rujna 2000. godine.  Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima prvi put smo obilježili 23. kolovoza 2010. godine kada smo pokopali, u lipnju mjesecu 2009., ekshumirane žrtve grobišta “Sep“ u Međimurju. Tom prilikom obred ukopa predvodio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, a na obilježavanju su bili prisutni i predstavnici Općine Nedelišća i Međimurske županije koja je taj datum unijela u kalendar Međimurske županije koji se službeno i narednih godina obilježavaju pa je tako i danas ujutro molitva bila kod grobnice pokopanih ekshumiranih žrtava grobišta “Sep“ – istaknuo je Talan.

Nazočnima se potom obratio i Tomislav Tolušić , župan Virovitičko-podravske županije  a skupu se potom obratio i Josip Đakić, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e Republike Hrvatske.

-Reći ću ono što smeta onima na koje se to odnosi, a to je da nažalost dio ljudi koji ovdje danas tu održava, to sam rekao u Bleiburgu, ponovit ću to i ovdje, su i ideološki ali i pravi sinovi, unuci ovih istih Titovih partizana, koji su ubijali ovdje ili u Bleigurgu ili na nekom drugom stratištu i dan danas čine sve da tu priču, kako sam rekao, omalovaže, da se isprdavaju iz nje, da kažu da ovdje nema mrtvih oko nas, da Bleiburg praktički nije postojao, da mijenjaju zakone kako bi spriječili izručenje bivših ili sadašnjih UDB-aša i čine sve da velik dio ovog hrvatskog naroda iziritiraju i da ih okrenu kontra sebe, što moram priznati da mi je drago – istaknuo je tijekom svog govora župan Tolušić.

Sjećanje na žrtve grobišta „Mrtvi jarak“ i stradale u ratovima i progonima ljudi u totalitarnim i autoritarnim režimima završilo je molitvom koju su predvodili svećenici, vlč.  Pavao Filipović suhopoljski župnik i fra Vjekoslav Kocijan, vikar Župe Sv. Rok iz Virovitice.

 

 

Tekst i foto: Franjo Talan