Slavko Goldstein, savjetnik Zorana Milanovića, kazao je kako "jugoslavenskoj, odnosno hrvatskoj povijesti nije prihvatljivo obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima", niti izjednačavanje nacional-socijalizma i komunizma.


„23. kolovoza je Europski parlament proglasio Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Kod nas, a već je i to dvojba, to je prevedeno kao »žrtve totalitarnih i autoritarnih režima«. Ali to nisu iste stvari. U Jugoslaviji, staljinizam je trajao četiri, pet godina, totalitarizam pedeset, ali staljinizma poslije 1952. nije više bilo“, navod Slavko Goldstein, savjetnik Zorana Milanovića u razgovoru za Novi list.

Pitanje žrtava Goldstein je sveo na pitanje odnosa prema Hitleru i Staljinu.

„ Pakt od 23. kolovoza između nacističke Njemačke i komunističkog SSSR-a otvorio je vrata Hitleru prema istoku, ali prije toga, 30. rujna 1938., Engleska i Francuska ta su vrata već otvorile sporazumom u Muenchenu kad su Hitleru izručile Čehoslovačku. Engleska i Francuska sukrivci su za 23. kolovoza. Prema tome, taj je dan jedan od miljokaza prema ratu i ratnim zločinima, ali nikako njihov glavni začetnik ili simbol“, tvrdi Goldstein.

I unatoč procjenama po kojima moderna europska historiografija smatra da je komunizam odgovoran za smrt više od 100 milijuna ljudi, od čega se 50 milijuna žrtava pripisuje Mao tze-Toungu, 40 milijuna Staljinu, 4 milijuna Lenjinu, 2 milijuna Pool Potu i jedan milijun Josipu Brozu Titu, dok se Hitleru pripisuje odgovornost za smrt 20 milijuna ljudi, Slavko Goldstein želi uvjeriti hrvatsku javnost kako je Hitlerov nacional-socijalizam neumjesno izjednačavati sa komunizmom.

„Pakt između Hitlera i Staljina trajao je nepune dvije godine, a zatim su međusobno kravavo zaratili, pa je stoga neumjesno tako olako izjednačavati nacizam sa Sovjetskim Savezom i komunizmom, premda komunizam jest počinio zločine. Ali, Sovjetski Savez je pobijedio Hitlera“, tvrdi Slavko Goldstein u izjavi za Novi list, izbjegavajući spomenuti podatak kako su dvije totalitarne ideologije odgovorne za smrt oko 120 milijuna ljudi.

Goldstein, ipak, priznaje da je komunizam činio zločine ali i dalje brani ulogu Staljina i Sovjetskog saveza.

„Komunizam je kriv za mnoge zločine u mnogim zemljama, najviše baš u Sovjetskom Savezu, ali, stjecajem okolnosti, četiri godine on je bio važan, ili čak najvažniji dio antifašističke koalicije. Antifašizam je bio privremeni četverogodišnji pakt komunizma i kapitalizma protiv smrtne opasnosti za oboje. Taj četverogodišnji saveznički intermezzo unutar stoljetnog konflikta između komunizma i kapitalizma mora se također imati u vidu. Sovjetski Savez imao je najveće žrtve u Drugom svjetskom ratu. Tko zna kako bi taj rat završio bez Sovjetskog Saveza“, kazao je savjetnik Zorana Milanovića.

Kritizirajući Rezoluciju europskog parlamenta o osudi totalitarnih i autoritarnih režima, Goldstein negira ratne zločine Staljinove „crvene armije“.

-Rezolucija Europskog parlamenta izjednačuje Staljina i Hitlera, koji jesu obojica zločinci, ali nisu iste vrste, i nisu konstantno jednoznačni. Hitler jest: on od početka do kraja tjera svoju zločinačku politiku. Staljin zločinačku politiku počinje već dvadesetih godina, kulminirala je tridesetih s velikim čistkama, ali od 1941. do 1945. on je glavni nosilac borbe protiv Hitlera. Churchillu, koji je 1919-1921. bio ogorčeni predvodnik intervencionističke borbe protiv Oktobarske revolucije, u Donjem domu britanskog parlamenta neki su 1941. predbacivali su što ide u Moskvu sklopiti savez sa Staljinom. On je odgovorio: »Kad bi gospodin Sotona danas ratovao protiv Hitlera, otišao bih u pakao sklopiti pakt s gospodinom Sotonom«. Churchill je duhovni kreator antifašističke koalicije, ali najveću bitku vodio je Sovjetski Savez. Nažalost se Sovjetski Savez poslije rata opet vratio zločinačkoj politici. Ne mislim negirati poslijeratni komunistički zločin, ali stvari nisu jednoznačne, a 23. kolovoza nije dobar datum za zajedničku komemoraciju svim žrtvama, jer izjednačava Sovjetski Savez i nacističku Njemačku, a to je u suprotnosti sa cjelinom povijesne istine“, kaže Goldstein.

Ne spominjući uopće masovne zločine Titovih komunista, savjetnik Zorana Milanovića tvrdi da obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima nije primjereno jugoslavenskoj, odnosno hrvatskoj povijesti. Kao da čovjek nikada nije čuo za tisuće masovnih grobnica po Sloveniji, Hrvatskoj, BiH ... .

– Dokaz da u tom načinu nešto ne štima jest to što su taj dan prihvatile samo tri baltičke republike, Poljska i Mađarska te Švedska kao izuzetak i Slovenija, koja je također donekle izuzetak. Baltičke republike, Poljska, donekle i Mađarska, zemlje su koje su zaista prošle kroz teror obje diktature. Te države možda i mogu nešto izjednačavati, premda i tu ima varijanti: Hitler je ondje počinio genocid nad Židovima, a Staljin političke zločine nad tamošnjim narodima, što također nije isto. No, što se masovnih zločina tiče, i jedna i druga strana tu su podjednake. I naravno da su Baltičke zemlje, Poljska, i donekle Mađarska, prihvatile takav datum, jer je njihovoj povijesti primjeren, ali hrvatskoj i jugoslavenskoj nije. Spomenute su zemlje prošle okupaciju nacističke Njemačke i aneksiju ili okupaciju Sovjetskog Saveza, mi nismo. Naša je povijest drukčija.

Možemo li nakon ovakve Goldsteinove izjave, po uzoru na već viđene scenarije, očekivati skoro ukidanje saborske odluke o obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji se obilježava 23. Kolovoza?

 

R. Horvat