21. rujna 1991., vraćajući se sa stranačkog skupa iz Križevaca, na policijskoj kontrolnoj točci u Zagrebu, ubijen je Ante Paradžik. Njegovo ubojstvo prepuno je kontroverzi. Rijetkima je i danas poznato da koncem rujna 1991. Paradžik trebao postati zamjenikom, tek imenovanog, ministra obrane Gojka Šuška a HOS i ZNG zajednički tvoriti buduću Hrvatsku vojsku.


Za ubojstvo Ante Paradžika, na zatvorsku kaznu u trajanju od šest godina,  osuđena je skupina hrvatskih policajaca, koji su na policijskom punktu doslovce izrešetali automobil Ante Paradžika. Paradžik je na mjestu ubijen, dok je njegov vozač Branko Perković teško ranjen. Ivica Orešković, koji se također vozio u istom automobilu, ali na zadnjem sjedištu prošao je bez ozljeda.

Zbog sudjelovanja u ovom zločinu izvjesni Vučemilović osuđen je na šest godina, drugooptuženi, izvjesni Matošević, osuđen je na pet, a trećeoptuženi i četvrtooptuženi, izvjesni, Čeko i Paško Palić, osuđeni su na četiri i pol godina zatvora.

Za nekoliko dana trebao postati Šuškov zamjenik

Većina jugonostalgičarskih medijskih „pera“ u Republici Hrvatskoj i šire u posljednja se dva desetljeća trudi uvjeriti javnost kako iza atentata na Antu Paradžika stoje osobno Franjo Tuđman i Gojko Šušak.

Međutim, izravni sudionici tih događaja ukazuju kako su ovakvu tezu u javnost ciljano plasirale strukture KOS-a bliske skupini „Labrador“.

- Gojko Šušak je na mjesto ministra obrane došao 18. rujna 1991., dakle tri dana prije ubojstva Ante Paradžika. Jedan od njegovih glavnih uvjeta za dolazak na to mjesto bio je i taj da na mjesto njegovog zamjenika dođe upravo Ante Paradžik a HOS uđe u strukturu ZNG-a – tvrdi naš izvor.

Ističući kako su Šušak i Paradžik na ovu temu razgovarali više puta, naš izvor navodi kako je do njihovog posljednjeg susreta došlo dan ili dva prije Paradžikovog ubojstva.

- U svojstvu tek imenovanog ministra obrane, Šušak se susreo s Paradžikom i dogovorio sve detalje oko ulaska HOS-a u strukture ZNG-a i transformiranje istih u buduću Hrvatsku vojsku, tvrdi naš sugovornik, ističući kako je smrt Ante Paradžika iznimno pogodila Gojka Šuška.

Građanski rat kao izravni motiv ubojstva

Na naše pitanje tko je imao političke, ili neke druge, koristi od Paradžikove smrti, naš sugovornik kaže kako osobno smatra da nalogodavce ovog zločina treba tražiti među Paradžikovim progoniteljima, odnosno kadrovima UDBA-e koji su ga progonili od 1971. do 1989., a koji su istodobno bili bliski skupini „Labrador“.

- Pogledajte kako je 1990.i 1991. bilo strukturirano Ministarstvo unutarnjih poslova na čelu sa Josipom Boljkovcem, Ministarstvo obrane na čelu sa Martinom Špegeljom ili Ured za zaštitu ustavnog poretka (UZUP) na čelu sa Josipom Manolićem  i sve će vam biti jasno. Upravo među tim strukturama treba tražiti nalogodavce Paradžikovog ubojstva – tvrdi naš izvor.

>>Božo Vukušić: Akcija 'Brk' - likvidacija Stjepana Đurekovića

Na naše pitanje o motivima nalogodavaca koji su stajali iza ovog svirepog zločina, naš izvor ne dvoji.

- Primarni  motiv bio je izazivanje sukoba između ZNG-a i HOS-a, što je u konačnici trebalo prerasti u građanski rat. Da je do toga došlo, projekt hrvatskog osamostaljenja bio bi u korijenu urušen – ističe naš izvor

Ante Paradžik rođen je 10. veljače 1943. u Ljubuškom. Kao jedan od organizatora studentskog pokreta u vrijeme Hrvatskog proljeća, robijao je u zatvorima u Mostaru, Zagrebu i Lepoglavi.

Zanimljivo je da je u sudskom procesu protiv Paradžika, javni tužitelj bio nitko drugi nego Slobodan Budak.

 

R. Horvat